Gripa je ozbiljan globalni zdravstveni problem koji utječe na sve zemlje: svake se godine pojavi oko jedne milijarde slučajeva sezonske gripe, koja uzrokuje tri do pet milijuna teških slučajeva, uključujući do 650 000 respiratornih smrti povezanih s gripom u svijetu. Štoviše, stalno se pojavljuju novi virusi gripe koji mogu uzrokovati pandemije,a samim time društvenu disfunkciju i milijune smrti.

Virusi gripe neprestano evoluiraju u nove varijante i brzo se šire, slično virusu SARS-CoV-2 koji uzrokuje COVID-19.  GISRS djeluje kao mreža od preko 150 laboratorija u 127 zemalja, koji kontinuirano prate viruse gripe i bolest na globalnoj razini. Milijuni uzoraka se testiraju i stotine tisuća virusa se razmjenjuju unutar GISRS mreže svake godine.

GISRS je napravio velike pomake u nadzoru nad gripom. Neke od njih su:

• Kada je GISRS uspostavljen 1952. godine, samo je 25 zemalja imalo određeni nadzor nad gripom i moglo je slati izviješća SZO-u. Sada to omogućeno u više od 127 zemalja.  
• Od siječnja 2022. GISRS je narastao i uključuje 148 nacionalnih centara za gripu (NIC), sedam suradnih centara SZO-a, četiri osnovna regulatorna laboratorija i 13 referentnih H5 laboratorija. GISRS nastavlja rasti, a sve te institucije zajedno čine interaktivnu i komplementarnu globalnu mrežu.
• Između 2014. i 2019. GISRS je testirao u prosjeku 3,4 milijuna primjeraka godišnje. To je poraslo na 6,7 ​​milijuna testova godišnje na gripu i 44,2 milijuna testova na SARS-CoV-2  2020. i 2021. godine.
• Članovi GISRS-a dijele oko 20 000 uzoraka virusa gripe svake godine i redovito ažuriraju situaciju s gripom na temelju izvješća o laboratorijskim i nadzornim bolestima putem sustava FluNet i FluID, što omogućuje SZO-u da pravovremene procjene rizika i upozorenja distribuira svim zemljama.
• Na temelju GISRS nadzora, od 1973. Godine WHO preporučuje prikladne kombinacije virusa  za uključivanje u  sezonska cjepiva protiv gripe. Od 1998. GISRS daje dvije godišnje preporuke za sastave cjepiva protiv sezonske gripe za sjevernu i južnu hemisferu.
• GISRS djeluje tijekom cijele godine, globalno funkcioniranje mu omogućuje upozorenje za pojavu novih virusa gripe i drugih respiratornih virusa od javnozdravstvenog značaja. GISRS   pokazao je važnost  u brzom otkrivanju i odgovoru na ptičju gripu A(H5N1) 1997. i njeno ponovno pojavljivanje 2003., SARS-CoV-1  2002. i pandemijsku gripu A(H1N1) 2009. godine.
• Iako je GISRS izgrađen za rješavanje problema gripe, on također služi kao resurs za zemlje koje se bave hitnim situacijama koje nisu povezane s gripom. Za pandemiju COVID-19 GISRS je od samog početka dao značajan doprinos. GISRS provodi integrirani nadzor nad gripom i SARS-CoV-2 kako bi usmjerio odgovor javnog zdravstva na dva virusa i pridružene bolesti u isto vrijeme.

Mreža GISRS danas predstavlja i počast nekoliko generacija znanstvenika diljem svijeta koji su se posvetili nadzoru, pripravnosti i odgovoru  nad gripom. To je također priznanje mnogim vladama koje su tijekom godina dale svoju političku, financijsku i administrativnu potporu GISRS mreži.

SZO razvija plan za daljnje proširenje GISRS-a na GISRS+: poboljšanu mrežu, izgrađenu na postojećoj infrastrukturi gripe, kako bi se postigao integrirani sustav nadzora nad gripom i nizom drugih respiratornih virusa s epidemijskim ili pandemijskim potencijalom. Ova uzbudljiva perspektiva bit će sljedeći veliki korak u budućnost.