Brzim i naglim razvojem tehnologije i užurbanim načinom života došlo je do povećanja stresa, anksioznosti i nezadovoljstva. Procesi vezani za psihički stres pridonose multifaktorskom riziku od pojave i razvoja različitih bolesti.

Visoka učestalost akutnih bolesti srca nameće potrebu stvaranja učinkovite i ekonomične strategije prevencije i rehabilitacije.

Muzikoterapija, kao mlada disciplina, može se smatrati interdisciplinarnom i transdisciplinarnom jer sadržava elemente iz nekoliko područja i disciplina povezanih na nove načine te profesionalno koristi glazbu i njezine elemente u svrhu postizanja terapijskih ciljeva.

Receptivna muzikoterapija, kao komplementarna terapija, služi za opuštanje i upravljanje stresom i nema nuspojava. Sustavan pregled radova o učinku glazbe na stres i anksioznost pokazuje da slušanje glazbe može najefikasnije djelovati na stupanj anksioznosti u ljudi ako im se ponudi odabir glazbenog sadržaja prema njihovim sklonostima. Daljnja istraživanja trebaju ispitati način percepcije glazbe s obzirom na glazbene preferencije bolesnika u sklopu programa kardiovaskularne rehabilitacije. Da bi se to ustanovilo, potrebno je osmisliti instrumente za procjenu i prikupljanje podataka o glazbenoj preferenciji i percepciji glazbe, kao i uključiti educiranog muzikoterapeuta u tim koji provodi kardiovaskularnu rehabilitaciju.