Glazba nije invazivna, a bolesnici je dobro prihvaćaju kao ugodan oblik liječenja s minimalnim ili gotovo nikakvim nuspojavama.

Dokazano je da glazba aktivira put nagrađivanja u mozgu jer utječe na nekoliko procesa kao što su oslobađanje dopamina, smanjenje razine kortizola te povećanje razine estrogena i testosterona.

U preglednom članku objavljenom u časopisu Behavioural Brain Research naglasak je stavljen na prednosti i nedostatke muzikoterapije, mehanizam djelovanja glazbe u mozgu i njezinu učinkovitu primjenu u liječenju različitih bolesti. Članak pokriva povijest glazbene terapije u Americi, Egiptu i Indiji i donosi pregled provedene muzikoterapije.

U članku se raspravlja o naprednim učincima muzikoterapije kod autizma, raka, postoperativne boli, Parkinsonove bolesti, selektivnog mutizma, moždanog udara, srčanih bolesti, trudnoće, poremećaja prehrane, prijeloma kostiju i opsesivno kompulzivnog poremećaja. Također se raspravljalo o učinku muzikoterapije na kvalitetu sna i moždane valove. Zanimanje muzikoterapeuta je etablirano i uobičajeno u zapadnim zemljama poput Amerike, Ujedinjenog Kraljevstva, Australije i Kanade, ali ne i u zemljama s niskim dohotkom kao što je npr. Indija u kojoj muzikoterapiju treba tek standardizirati.

Što treba istaknuti kod muzikoterapije:

• nadilazi ograničenja konvencionalne terapije
• poboljšava radnu sposobnost, raspoloženje, smiruje bolesnika uz ublažavanje boli i stresa
• aktivira put nagrađivanja uz modulaciju različitih razina hormona
• omogućuje višestruku primjenu u liječenju različitih bolesti