Cilj Usporediti broj sigurnosnih izvješća o pojedinačnom slučaju (prema engl, individual case safety reports, ICSR) i njihova obilježja u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini (BiH).

Postupci Ovo retrospektivno farmakoepidemiološko istraživanje koristilo je podatke o ICSR izvješćima koje smo dobili od Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH u razdoblju od 2011.-2016. Analizirali smo broj, obilježja, i izvore izvješća, sumnjive lijekove i osobine pacijenata. Dobivene rezultate usporedili smo s javno dostupnim podacima za Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru.

Rezultati Najniži broj prijavljenih neželjenih reakcija na lijekove po milijunu stanovnika bio je u BiH, a najviši u Hrvatskoj. Postojale su značajne razlike u osobinama prijavljivača, izvorima izvješća i postotku podataka koji nedostaju u izvješću, ali nije bilo razlika u razredu prema Anatomsko-terapijsko-kemijskom sustavu, spolu pacijenata i razredu neželjenih reakcija na lijekove prema Klasifikaciji sustava organa (prema engl, System Organ Classes).

Zaključak Usprkos povijesnoj i geografskoj blizini, BiH i njene susjedne države pokazuju značajne razlike u indikatorima razvoja sustava farmakovigilancije.