Naime, istraživači bolnice Karolinska Institutet u Stockholmu proveli su istraživanje nad gotovo 20.000 pacijenata zaprimljenih na hitnom prijemu zbog boli u prsištu kojima je susljedno izmjeren visoko osjetljiv srčani troponin T (hs-cTnT). Pri tome su u istraživanju bili isključeni pacijenti mlađi od 25 godina, pacijenti s terminalnom fazom bubrežne bolesti, pacijenti s akutnim infarktom miokarda te ostalim stanjima povezanih s akutnim povišenjima troponina T.

U istraživanju su pacijenti podijeljeni u grupe prema vrijednostima hs-cTnT (<5, 5-9, 10-14, 15-29, 30-49, >50ng/L) te je za svaku grupu prikazana povezanost sa sveopćom smrtnosti, smrti povezanoj s kardiovaskularnim tegobama, nekardiovaskularnim tegobama, s infarktom miokarda te s hospitalizacijom zbog srčanog zatajenja (koristeći se Cox regresijskim modelom).

Tijekom istraživanja u tri godine otprilike 7% pacijenata je preminulo, odnosno godišnja stopa smrtnosti za pacijente s hs-cTnT<5 ng/L iznosila je 0,5%, dok je za pacijente s >50ng/L iznosila 33%. Stoga je u istraživanju procijenjeno kako je rizik smrtnosti za pacijente s vrijednostima 5-9ng/L hs-cTnT udvostručen s obzirom na pacijente s <5ng/L, dok je za pacijente s 10-14ng/L trostruko veći, a za pacijente s >50ng/L gotovo deset puta veći.

Istraživači iznesenim podatcima ukazuju na potrebu većeg opreza i praćenja pacijenata s povećanim stalnim vrijednostima visokoosjetljivog troponina T, osobito onih koji iskazuju bol u prsištu. Naime, iako pacijenti nemaju prethodno dijagnosticiranu srčanu bolest, već i manje povišenje vrijednosti troponina T pridonosi povećanom riziku smrtnosti.

Isto tako zanimljivo je da se u radu navodi kako su osobe s povećanim vrijednostima visokoosjetljivog troponina T češće starije dobi, muškoga spola, s nižom glomerularnom filtracijom te imaju znatno više komorbiditeta.