Kronična bubrežna bolest (KBB) obilježena je postupnim i progresivnim gubitkom svih bubrežnih funkcija. Petina muškaraca i četvrtina žena u dobi nakon 65 godina boluje od KBBa. Uzimajući u obzir rastuću incidenciju dijabetesa i arterijske hipertenzije koji su glavni uzroci kroničnog gubitka bubrežne funkcije, može se zaključiti da KBB postaje globalni javnozdravsteni problem. Vodeći uzrok smrti u oboljelih od KBB-a jesu kardiovaskularne bolesti (KVB), i to ponajviše bolesti vezane uz srce poput ishemijske bolesti srca i srčanog zatajivanja. Visokoosjetljivi troponini (hs-cTnT, hs-cTnI) zlatni su standard u dijagnostici kardijalne patologije. Najčešće se rabe u detekciji akutnoga koronarnog sindroma, ali se povišene vrijednosti mogu zabilježiti u nizu drugih stanja. Poznato je da se povišene serumske vrijednosti troponina mogu zabilježiti u više od dvije trećine bolesnika s KBBom na dijalizi, čak i u odsutnosti KVB-a. Svrha je ovoga rada ustanoviti potencijalne uzroke porasta troponina u kroničnih bubrežnih bolesnika te zaključiti postoji li veza između njihova porasta i mortalitetnih i morbiditetnih pokazatelja. Pretraživanjem literature ustanovljeno je da su bolesnici u terminalnim stadijima bubrežnog zatajenja u znatno povišenom riziku za razvoj KVB-a i smrtnoga ishoda. Istraživanja su također upozorila na snažnu povezanost između koncentracije visokoosjetljivih troponina i kardiovaskularnog, odnosno ukupnog mortaliteta u oboljelih. S druge strane, malo se zna o načinu metaboliziranja i ekskrecije troponina. Teorija prema kojoj se troponini izlučuju bubrezima postaje sve prihvaćenija unutar znanstvenih krugova. Pojedina su istraživanja, od kojih i neka hrvatska, dokazala prisutnost troponina u urinu, no potrebna su i daljnja istraživanja kako bi se ustanovilo je li moguće iskoristiti troponine u urinu kao potencijalne nove biomarkere u pravodobnom prepoznavanju KBB-a i KVB-a.

Branko Lozić , Điđi Delalić , Domagoj Marković, Tomo Svaguša, Ingrid Prkačin