Znanstvenici tvrde da je blagotvorno djelovanje mediteranske prehrane zaista neupitna, no osobe slabijeg socioekonomskog statusa često nemaju jednak pristup kvalitetnoj i raznolikoj hrani kao što to imaju osobe višeg socioekonomskog statusa. 

U istraživanju je sudjelovalo više od 18 000 muškaraca i žena starijih od 35 godina. Znanstvenici su pratili njihov unos voća, povrća, orašastih plodova, mahunarki, žitarica, ribe, masti, mesa, mliječnih proizvoda i alkohola. 

Kao pokazatelj socioekonomskog statusa koristili su razinu obrazovanja i godišnji prihod kućanstva. Raznolikost voća i povrća mjerili su sveukupnim brojem različitog voća i povrća koje su ispitanici pojeli barem jednom u dva tjedna. Prikupili su podatke o načinu pripreme mesa, ribe i povrća te su ih ocijenili prema utjecaju na zdravlje. Također su uzeli i podatke o unosu organskog povrća te proizvoda od cjelovitog zrna. 

Nakon 4,3 godine znanstvenici su uočili pojavu kardiovaskularnih bolesti kod 252 ispitanika. Također su primijetili i da je pridržavanje mediteranske prehrane dovelo do smanjenja rizika od pojave kardiovaskularnih bolesti, što je uglavnom uočeno kod kućanstava s visokim godišnjim prihodom i/ili višom razinom obrazovanja. 

Znanstvenici zaključuju da djelotvornost mediteranske prehrane ovisi o kvaliteti hrane, kao i o količini i učestalosti unosa mediteranskih namirnica. Ova vrsta prehrane nije lako dostupna osobama slabijeg socioekonomskog statusa pa je među njima i rizik od kardiovaskularnih bolesti gotovo dvostruko veći nego kod osoba boljeg socioekonomskog statusa i višeg obrazovanja. Stoga znanstvenici predlažu bolju dostupnost raznolike i kvalitetnije hrane svim osobama bez obzira na njihov socioekonomski status. 

International Journal of Epidemiology