Cilj Istražiti obrasce mortaliteta na hrvatskim južnojadranskim otocima i usporediti ih s podacima iz dvaju, uglavnom priobalnih, kopnenih županija.

Postupci U ovom istraživanju koristili smo podatke iz službenog registra umrlih osoba kako bismo analizirali obrasce mortaliteta na sedam hrvatskih otoka (Brač, Hvar, Korčula, Lastovo, Mljet, Šolta i Vis) i poluotoku Pelješcu u razdoblju između 1998. i 2013. Izračunali smo prosječnu životnu dob, očekivano trajanje života i standardizirane omjere mortaliteta. Usporedili smo vodeće uzroke smrti na otocima s onima u kopnenoj populaciji dvije najjužnije hrvatske županije.

Rezultati Prosječna životna dob u otočnoj populaciji bila je 3-10 godina duža kod muškaraca i 2-7 godina duža kod žena nego na kopnu. Standardizirani omjeri mortaliteta od svih uzroka bili su značajno niži na Korčuli, Braču, Mljetu i Pelješcu, kako za žene tako i za muškarce, ali su bili značajno viši na Šolti za žene (1,22; 95% raspon pouzdanosti 1,07-1,38). Vodeći uzroci smrti na otocima bili su kardiovaskularne bolesti, s višim postotkom kod muškaraca i nižim kod žena u usporedbi s kopnom. Nije bilo bitnih razlika u očekivanom trajanju života pri rođenju.

Zaključak Usprkos većoj životnoj dobi, nedostatak razlika u očekivanoj životnoj dobi pri rođenju ukazuje na to da novije generacije otočana više ne pokazuju bolje obrasce mortaliteta, što bi moglo biti posljedica slabijeg pridržavanja mediteranske prehrane i stila života. Vraćanje tradicionalnim životnim stilovima prioritet je javnog zdravstva, s krajnjim ciljem da se smanji nejednakost i poboljša zdravlje otočnog stanovništva.

Joshua Rehberg, Ana Stipčić, Tanja Ćorić, Ivana Kolčić, Ozren Polašek