Svečanom su otvaranju Jedinice za liječenje zatajenja crijevne funkcije prisustvovali ministar zdravstva Republike Hrvatske prof. dr. sc. Milan Kujundžić, savjetnik predsjednice Republike Hrvatske za zdravstvo doc. dr. sc. Tomislav Madžar, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, dr. Asja Prgin Rogošić, izaslanica ravnatelja HZZO-a, prof. dr. sc. Branimir Anić, prodekan za upravu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gospodin Hrvoje Beclin, izaslanik gradonačelnika grada Zagreba, prof. dr. sc. Davor Štimac, ravnatelj KBC-a Rijeka, kao i članovi uprave KBC Zagreb - prim. dr. Milivoj Novak i Marija Orlić-Šumić, magistra sestrinstva - pomoćnici ravnatelja KBC-a Zagreb,  te ravnatelji i pročelnici Zavoda za gastroenterologiju iz Zagreba i Rijeke.

Idejni začetnik projekta i koncepta kliničke prehrane u Hrvatskoj, voditelj Jedinice za liječenje zatajenja crijevne funkcije, prof. dr. sc. Željko Krznarić, dr. med.,predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora i pročelnik Zavoda za gastroenterologiju i hepatologiju KBC Zagreb, naglašava: „Jedinica za zatajenje crijevne funkcije omogućila nam je da svoja znanja koncentriramo upravo na najzahtjevnije pacijente koji su do sada često predstavljali veliku nepoznanicu i izazov . Bolesnike, koji su ostali bez crijevne funkcije u novoj Jedinici liječimo i hranimo primjenom sofisticiranih metoda umjetnog hranjenja, poput parenteralne prehrane, odnosno učinkovitog i sigurnog intavenskog hranjenja, putem infuzijskih pumpi. Rad Jedinice i primjena postupaka kliničke prehrane ustvari predstavlja zamjenski organ, pa se tako može govoriti o tzv. umjetnom crijevu. Posebno sam ponosan što nam Jedinica daje osnov za razvoj suvremene kirurgije probavnog sustava i pripremu za razvoj programa transplantacije tankog crijeva.  Iznimno nam je drago da prvu Jedinicu za zatajenje crijevne funkcije, koja pacijentima omogućava liječenje najsuvremenijim metodama, otvaramo u godini kada obilježavamo i trideset godina rada Hrvatskog društva za kliničku prehranu Hrvatskog liječničkog zbora te deset godina postajanja Odjela za kliničku prehranu“.

Riječ je o logičnom nastavku rada Odjela za kliničku prehranu KBC-a Zagreb, u kojem od 2007. godine postoji multidisciplinarni stručni tim koji različitim bolesnicima osigurava nutritivnu potporu.

Tim Jedinice čine voditelj prof. dr. sc. Željko Krznarić, dr. med., doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender, Ana Kunović, dr. med., Dina Ljubas Kelečić, mag. pharm., Irena Karas, mag .nutr. i Andreja Horvat, bacc. med. tech.

Jedinica za liječenje zatajenja crijevne funkcije na KBC-u Rebro u Zagrebu

Parenteralna prehrana podrazumijeva unos svih potrebitih prehrambenih čimbenika (preko 50 različitih nutrijenata) venskim putem direktno u krvožilje i stoga zahtijeva ekspertna znanja i adekvatan nadzor.

Jedinica za liječenje zatajenja crijevne funkcije prva je takva u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi koja okuplja vrhunske stručnjake iz različitih područja zdravstva; gastroenterologa, nutricionista, farmaceuta i medicinskih sestara koji zajednički provode individualne programe liječenja pacijenata, skrojene u skladu s njihovim specifičnim potrebama. Pacijentima koji su zbrinuti i kondicionirani tako se omogućava i liječenje i hranjenje parenteralnom prehranom kod kuće (engl. Home Parenteral Nutrition), umjesto dugotrajnog ili stalnog boravka u bolnici. Na ovaj način omogućuje se preživljavanje bolesnika sa kratkim i ultrakratkim crijevom kojima je nakon kirurških zahvata preostalo i manje od 30-tak cm crijeva.

Da su potrebe pacijenata različite, naglašava i Dina Ljubas Kelečić, mr. pharm. iz Centra za kliničku prehranu KBC Zagreb i ekspert za područje parenteralne prehrane, koja tumači da zatajenje crijevne funkcije nastaje kao posljedica različitih bolesti, zbog čega je svakom pacijentu nužno osigurati individualan pristup multidisciplinarnog tima stručnjaka.

Predavanje pod nazivom „Management of intestinal failure“ povodom otvorenja održao je i prof. dr. sc. Loris Pironi, voditelj Centra za liječenje zatajenja funkcije crijeva u Sveučilišnoj bolnici St. Orsola-Malpighi Hospital i voditelj europskog projekta razvoja arteficijelne prehrane u sindromu kratkog crijeva i zatajenja crijevne funkcije , koji je timu Jedinice i KBC-u Zagreb čestitao na ovom iskoraku u zdravstvenoj skrbi za pacijente u Hrvatskoj.

U sklopu srbi o pacijentima sa zatajenjem crijevne funkcije, osim uobičajenog bolničkog liječenja, omogućena je pacijentima i sveobuhvatna edukacija za bolesnike i njihove obitelji kada je potrebno dugotrajno kućno liječenje, odnosno kućna parenteralna prehrana. Parenteralna prehrana podrazumijeva unos svih potrebitih prehrambenih čimbenika (preko 50 različitih nutrijenata) venskim putem direktno u krvožilje i stoga zahtijeva ekspertna znanja i adekvatan nadzor.

Predviđeni broj bolesnika sa akutnim i kroničnim zatajenjem crijevne funkcije na godišnjoj razini je između pedeset i sedamdeset, a novoosnovana Jedinica ima kapacitet od tri bolnička kreveta, što je standard za takve jedinice u Europi. Cijena liječenja prosječnog bolesnika sa sindromom kratkog crijeva kreće se od nekoliko desetaka do nekoliko stotina tisuća HRK godišnje.  Procjenjuje se da u Europi ima 30 takvih centara i njihovo postojanje predstavlja jedan od parametara u rangiranju bolnica.