Najčešći OTC lijekovi koje pacijenti troše su lijekovi protiv glavobolje, žgaravice, alergija i prehlade. Međutim, nesteroidni antireumatici (NSAR) koji su pacijentima dostupni kao OTC lijekovi mogu pogoršati zatajenje srca i povećati rizik od hospitalizacije, posebice u visokim dozama. Mnogi lijekovi protiv prehlade i začepljenih sinusa osim NSAR sadrže i vazokonstriktore poput fenilefrina i pseudoefedrina, koji zbog svojih djelovanja putem adrenergičkih receptora u visokim dozama i kroz dulji vremenski period korištenja mogu uzrokovati ishemiju ili infarkt miokarda, aritmije ili moždani udar. Nazalni dekongestitivi poput oksimetazolina i fenilefrina, te okularni dekongestivi poput nafazolina također kod prekomjerne ili produljene primjene mogu imati sistemske učinke, rezultirajući hipertenzijom, bradikardijom i moždanim udarom. Neselektivni simpatomimetici poput efedrina povezani su s boli u prsima, hipertenzijom i tahikardijom.

Neki bezreceptni lijekovi za liječenje simptoma gastroezofagealnog refluksa, ako se uzimaju više puta dnevno, zbog sadržaja natrija mogu predstavljati rizik za pacijente sa srčanim zatajenjem.

Većina proizvoda komplementarne i alternativne medicine ne prolazi rigorozna ispitivanja stoga se o njihovoj sigurnosti ne može sa sigurnošću govoriti.

Prema novim AHA smjernicama, ne preporuča se uzimanje dodataka prehrani za smanjenje simptoma srčanog zatajenja i sekundarnu prevenciju kardiovaskularnih događaja.

Postoje dokazi da suplementacija vitaminom E u dozi ≥ 400 IJ dnevno povećava rizik od razvoja srčanog zatajenja, stoga bi ga pacijenti koji imaju dijagnozu svakako trebali izbjegavati.

Nadalje, zbog stimulativnog učinka na krvni tlak i frekvenciju srca, treba izbjegavati biljne preparate poput kositrenice koja sadrži efedrin.

Također, valja izbjegavati preparate koji stupaju u interakciju s lijekovima koji se koriste u liječenju srčanog zatajenja. Primjerice, gospina trava stupa u interakciju sa digoksinom, inhibitorima angiotenzin konvertirajućeg enzima (ACEi) i antagonistima angiotenzinskih receptora (ARB), beta blokatorima, blokatorima kalcijevog kanala, amiodaronom i varfarinom. Sok od grejpa stupa u interakciju sa svim navedenim lijekovima osim digoksina. Ginseng i zeleni čaj stupaju u interakciju s varfarinom, pripravci koji sadrže glog s digoksinom. Cimicigufa racemosa, čest sastojak biljnih pripravaka koji se koriste za olakšanje menopauzalnih tegoba stupa u interakciju s ACEi i ARB-ovima, beta blokatorim i blokatorima kalcijevih kanala.

Neke biljni pripravci, poput ginsenga, đurđice i sladića, zbog svog učinaka na kardiovaskularni sustav mogu biti štetni za pacijente sa srčanim zatajenjem.

Pripravci koji sadrže češnjak, ginkgo, glog, sladić i anđeliku pokazuju antiagregacijski odnosno antikoagulantni učinak pa stoga povećavaju rizik od krvarenja kod istodobne primjene antikoagulansa.

Zaključno, zbog rizika od pogoršanja bolesti, pacijenti sa srčanim zatajenjem trebali bi konzultirati zdravstvene djelatnike prije uzimanja bezreceptnog lijeka ili pripravka sa zdravstvenim tvrdnjama.