S jedne strane, Hrvatska ima svako pravo pohvaliti se činjenicom da je koronarnom bolesniku dostupna suvremena i kvalitetna skrb, na razini razvijenih zemalja i bogatijih zdravstvenih sustava, no, s druge strane, to se ne odnosi na prosječnu razinu skrbi te postoji jasna neravnomjernost u njenoj dostupnosti i kvaliteti  na razini pojedinih  hrvatskih  regija,  uvjetovana  geografskim, financijskim  i kadrovskim ograničenjima. 

Preduvjeti za poboljšanje zbrinjavanja bolesnika oboljelih od koronarne bolesti srca su višestruki i uključuju potrebu za sustavnim i kontinuiranim naporima na polju prevencije, dijagnostike i liječenja. Počevši od mjera edukacije rizične populacije, bolesnika i njihovih obitelji (javnozdravstvenim kampanjama i promicanjem zdravoga životnog stila) te optimizacije edukacije pružatelja zdravstvene skrbi na primarnoj razini, reorganizacija zdravstvenog sustava trebala bi omogućiti pravodobnu dostupnost i pravilnu primjenu neinvazivnih dijagnostičkih metoda, neograničen pristup svim sastavnicama optimalne medikamentne terapije, bolju organizaciju mreže primarne perkutane koronarne intervencije uz smanjenje vremena kašnjenja na revaskularizaciju, punu opremljenost intervencijskih laboratorija s poboljšanjem uvjeta rada intervencijskih timova, rješavanje problema listi čekanja na kardiokiruršku revaskularizaciju i kvalitetan epidemiološki nadzor.

Eduard Margetić, Željko Baričević