Istraživanje je bilo provedeno na tri skupine laboratorijskih miševa – jedna skupina slijedila je uobičajenu, uravnoteženu ishranu, druga ishranu s visokim udjelom masti, a treća s visokim udjelom šećera (saharoze). 

U usporedbi s miševima na normalnoj ishrani, kod miševa čija je ishrana sadržavala visoki udio masti ili šećera, primijećene su značajne promjene u sastavu crijevne mikroflore te pad rezultata u različitim testovima mentalnih i tjelesnih sposobnosti. Najizraženiji negativni učinak bio je na tzv. kognitivnu fleksibilnost, koja bi se mogla definirati kao sposobnost mentalne prilagodbe novim uvjetima u okolini. Utjecaj na kognitivne sposobnosti pokazao se većim kod ishrane s visokim udjelom šećera. 

Iako točan mehanizama kojim bi aktivnost bakterija u crijevnoj mikroflori mogla utjecati na kognitivne sposobnosti nije poznat, sve više istraživanja ukazuje na to da mikroflora debelog crijeva može „komunicirati“ s mozgom. Čini se da neuravnotežena prehrana nepovoljno utječe na kognitivne funkcije ne samo izravno, već i posredno, preko utjecaja na crijevnu mikrofloru.