Akutni perikarditis je upala perikarda koja počinje iznenada. Bez obzira na etiologiju, manifestira se općim upalnim simptomima te bolom u prsištu koja se širi prema trapeziusima i mijenja se s promjenom položaja tijela. U infekcijske uzroke spadaju virusi, bakterije i gljivice. Neinfekcijski uzroci su sistemske bolesti vezivnog tkiva, maligne bolesti, radijacijske bolesti, trauma prsnog koša te neki metabolički čimbenici. Bol od perikarditisa treba razlučiti od drugih mogućih čestih uzroka boli u prsištu: ishemije miokarda, plućne embolije, muskuloskeletne boli te gastroezofagealnog refluksa. U liječenju se rabe kortikosteroidi, protuupalni lijekovi i antibiotici.

Prikaz slučaja: Pacijent je 40-godišnji muškarac s akutnim perikarditisom. U studenome 2014. g. javlja se u ambulantu obiteljske medicine zbog bolova u prsnom košu, kašlja i povišene temperature.

Iz statusa: auskultatorno na srcu tiši tonovi, šumova nema. Na plućima lijevo bazalno krepitacije. EKG uredan nalaz. Zbog sumnje na respiratorni infekt ordinirana antibiotska terapija amoksicilin+klavulantna kiselina. Nakon šest dana zbog istih tegoba opet pregledan te mu je apliciran diklofenak i.m. i preporučen nastavak antibiotske terapije azitromicinom. Na provedenu terapiju bez bolova u prsištu. Nakon devet dana ponovno se javljaju bolovi u prsištu i lijevom ramenu te zbog sumnje na plućnu emboliju upućen u Kliniku za plućne bolesti Jordanovac gdje je učinjen hitan CT toraksa. Kao nusnalaz nađen opsežan perikardijalni izljev zbog čega je pacijent hospitaliziran. Naknadno iz iskašljaja izoliran je Pseudomonas aeruginosa. 

Zaključak: Bolesnike s akutnim perikarditisom valja obraditi i liječiti u bolnici, a uloga liječnika obiteljske medicine je pažljivo uzetom anamnezom i pregledom postaviti radnu dijagnozu i pravovremeno uputiti na bolničku obradu.

Mira Vujević, Marko Šimunović, Dinko Vujević