Povećani je opseg struka dobar predskazatelj rizika za razvoj srčanih bolesti, no gotovo da nema podataka o odnosu opsega struka i plućnih bolesti.

Cilj ove studije bio je ispitati utjecaj veličine opsega struka na funkcionalnu plućnu sposobnost prema klasifikaciji GOLD (Global Initiative for Lung Diseases). Tijekom 2009. godine 70 bolesnika u dobi od 33 do 80 godina podijeljeno je u skupine GOLD2 i GOLD3 ovisno o težini bolesti. Dijagnostička razdioba ovih skupina temelji se na razlici dobivenih vrijednosti predviđenog forsiranog ekspiracijskog volumena u prvoj sekundi. Analizirane su brojne antropometrijske mjere, testovi plućne funkcije i prognostički bodovni sustavi. U statističkoj je obradi korištena logistička regresijska analiza.

Razlika u veličini opsega struka između stupnjeva GOLD2 i GOLD3 nije dosegla statističku značajnost (p>0,5). Nađena je slaba pozitivna korelacija između opsega struka i postotka predviđene udaljenosti u 6-minutnom hodu (r=0,237; p=0,001). No, statistički značajna razlika između dviju ispitivanih skupina nađena je u debljini suprailijačnog nabora (19,41 prema 15,32 mm; p=0,047).

Opseg struka je jedan od parametara koji definiraju abdominalnu pretilost. Iako pretilost utječe na plućnu funkciju, ova studija nije dokazala da postoji korelacija između veličine opsega struka i funkcionalne plućne sposobnosti u odabranoj populaciji bolesnika s kroničnom plućnom bolešću. No, daljnju evaluaciju i vrednovanje u kliničkoj praksi zaslužuje mjerenje suprailijačnog nabora.

Sanja Popović-Grle, Agata Ladić, Bojana Butorac-Petanjek, Jasna Špiček-Macan, Branka Čučević