Jesmo li dobro kontrolirali širenje COVID-19 infekcije? Dvije studije objavljene u časopisu Nature procjenjuju prednosti različitih nefarmakoloških mjera u kontroli širenja COVID-19 infekcije.
COVID-19: bolesti ovisnosti – suradnja primarne i sekundarne zdravstvene zaštite Kako bi se optimalizirao gubitak sredstava unutar zdravstvenog sustava, teži se pronaći razloge i adekvatne mehanizme suzbijanja nepotrebnog upućivanja bolesnika liječniku specijalisti. Mnogi autori smatraju da ključna razlika te glavni razlog nepotrebnog upućivanja leži upravo u karakteristikama zdravstvenog sustava. Informatizacija cjelokupnog zdravstvenog sustava i povezivanje primarne ...
COVID-19: rizična uporaba sredstava za čišćenje i dezinficijensa u SAD-u Od 500 odraslih osoba u SAD-u koji su u svibnju odgovorili na CDC-ovo istraživanje, 39% ispitanika je potvrdilo da su na rizičan način koristili sredstva za čišćenje i dezinficijense kako bi spriječili prijenos virusa SARS-CoV-2, objavljeno je u časopisu Morbidity and Mortality Week Report (MMWR).
Specifičnosti respiratorne potpore bolesnicima oboljelima od COVID-19 U kliničkoj slici bolesti COVID-19 akutna hipoksemijska respiratorna insuficijencija najčešći je razlog prijema u jedinicu intenzivne medicine. U bolesnika koji razviju takvo zatajenje odabir respiratorne potpore ovisi o promjenama u respiratornoj mehanici, a cilj ovoga rada je diferencirati te promjene i pomoći u odabiru optimalne respiratorne potpore.
Srčane komplikacije infekcijom COVID-19 – miokarditis Utjecaj SARS-CoV-2 virusa na kardiovaskularni sustav značajan. Poznato je da osobe s poznatim kardiovaskularnim komorbiditetom imaju povećan rizik od razvoja infekcije COVID-19, a kod oboljelih je povećan rizik od smrtnog ishoda. Razvoj miokarditisa u sklopu infekcije sa SARS-CoV-2 virusom predstavlja jedan od nepovoljnih prognostičkih pokazatelja ishoda.
COVID-19 i aritmije Stanja koja pridonose pojavi aritmija kod bolesnika s COVID-19 infekcijom su elektrolitski poremećaji, hipoksija, stanje šoka, primjena lijekova, preegzistirajuća kardiološka stanja i životna dob.
COVID-19 i kardiološki pacijenti iz perspektive liječnika obiteljske medicine Kardiovasuklarne bolesti vodeći su uzrok smrtnosti u svijetu i u Hrvatskoj. Kardiovaskularni bolesnici pod povećanim su rizikom u ovo vrijeme SARS-CoV-2 pandemije jer virus izravno napada srčani mišić i može uzrokovati ozbiljne komplikacije i ugroziti život pacijenata.
COVID-19: Smjernice za osobe sa šećernom bolešću i zdravstvene djelatnike Smjernice za osobe sa šećernom bolešću i zdravstvene djelatnike koji skrbe o oboljelima od šećerne bolesti u Republici Hrvatskoj u vrijeme COVID-19 pandemije Radne skupine Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskoga liječničkog zbora objavljene u Liječničkom vjesniku.
Sindrom sagorijevanja liječnika i pandemija COVID-19 Znanstvenici danonoćno rade na otkrivanju cjepiva i lijekova, kao i na proizvodnji što jednostavnijih respiratora kako bi se pandemija koronavirusa zaustavila ili barem stavila pod nadzor. Vlade grade bolnice ili prenamjenjuju financijska sredstva u izgradnju prihvatnih centara za oboljele. Čini se da je sve pokriveno, sve osim one nezamjenjive karike u lancu zdravstvene zaštite - ...
COVID–19 i djeca Epidemiološka izvješća prikazuju mali postotak djece među oboljelim osobama (≤5%). Djeca imaju laboratorijske dokaze infekcije virusom ili blaže do umjereno teške kliničke slike, s nešto blažim radiološki potvrđenim upalnim promjenama u plućima nego odrasli i rijetkim letalnim ishodima, objavljeno je u Liječničkom vjesniku.
