Tomislav Pavlović, dr. spec. psihijatar
08.06.2020.
Kako bi se optimalizirao gubitak sredstava unutar zdravstvenog sustava, teži se pronaći razloge i adekvatne mehanizme suzbijanja nepotrebnog upućivanja bolesnika liječniku specijalisti. Mnogi autori smatraju da ključna razlika te glavni razlog nepotrebnog upućivanja leži upravo u karakteristikama zdravstvenog sustava. Informatizacija cjelokupnog zdravstvenog sustava i povezivanje primarne i sekundarne zdravstvene zaštite u velikoj bi mjeri olakšalo izmjenu informacija, izmjenu u liječnika primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, te bi i korištenje uputnog pisma bilo svrsihodnije u skrbi za bolesnika.
S obzirom na pandemiju u Svijetu, svaka država se nosi u ovim trenucima kako može i umije s obzirom na svoje financijske resurse i zdravstvenu skrb koju može pružiti (u ovim trenucima) svojoj populaciji, tj. građanima.
Do sada je poznato da se COVID-19 širi putem aerosola (kapljičnim putem), zrakom (socijalnim kontaktima, druženjima, rukovanjem, skupljanjem ljudi u većoj masi tj. grupiranjima ljudi.
Zato je od izričite važnosti držati distancu među ljudima, ne izlagati se bespotrebno kako ne bi možda došli u kontakt i s asimptomatskim nosiocima (nemaju znakove bolesti, ali prenose infekciju).
Izuzetno je važno poštovati odluke Nacionalnog stožera civilne zaštite, svaka država u Svijetu je trenutno osnovala svoj krizni stožer, međutim , svaka država ima svoje mjere- te bi ih se morala pridržavati jer je to za sada jedini preventivni mehanizam suzbijanja i širenja bolesti.
Ono što do sada znamo, da je virus izuzetno virulentan, vrijeme inkubacije je od 10 ─ 25 dana, uzrokuje respiratorne smetnje uz glavobolju i febrilitet te pogađa najčešće što je znakovito za njega statistički populaciju od 40 ─ 55 godina (znači radno aktivno sposobnu populaciju).
Također znamo do sada da se ne stvara imunitet nakon preboljele bolesti, moguće je ponovno oboljeti i to se češće dešava kod osoba koje su imale lakši oblik bolesti.
Po napucima Ministarstva Zdravstva i Nacionalnog stožera za civilnu zaštitu, radi same preventive daljnjeg širenja virusa, sve ambulante kao i pacijenti su obaviješteni da moraju kontaktirati telefon svog nadležnog liječnika obiteljske medicine koji će im dati daljnje upute za liječenje (da li je potrebno javiti se u bolnicu, epidemiologu ili samo u ljekarnu po stalne lijekove ukoliko nemaju pogoršanja u svom zdravstvenom stanju).
Prioritet imaju onkološki bolesnici, djeca, kardiološki i hitni kirurški bolesnici te posebna skupina ljudi oboljelih od specifičnih psihijatrijskih poremećaja.
Poznato je da se ovisnost razvija godinama, obično počinje testiranjem „isprobavanjem“ u tinejdžerskoj dobi, kako konzumiranjem alkohola također i konzumiranjem psihoaktivnih tvari (počevši u početku većinom lakim drogama pa s vremenom do teških psihoaktivnih supstanci).
S dugogodišnjim uzimanjem tih tvari dolazi do promjena u našem organizmu „trovanje“, koje kada povežemo sa starenjem, dolazi do nastajanja komorbiditeta (bolest uzrokovana bolešću), tada je naš organizam oslabljen i imunitet mu pada tako kada se osvrćemo vezano za COVID-19, populacija je izrazito ugrožena - mogući su teži oblici bolesti uzrokovani virusom.
I u ovim teškim vremenima ovisnici o psihoaktivnim tvarima imaju svoju zamjensku terapiju.
U ovom trenutku to nitko točno ne zna, jer nemamo adekvatnog lijeka na infekciju, osim same prevencije širenja bolesti dok se stvori cjepivo protiv virusa (planira se kroz 18 mjeseci).
Dokazano je da se bolest ne širi sa životinje na čovjeka, sa svim dosadašnjim testovima.
Trenutno jedina zaštita protiv COVID-19 je izolacija, dezinfekcija ruku, izbjegavanje socijalnih kontakata na razmaku od najmanje 2 m, nošenje zaštitnih maski te pridržavanje svih pravila Nacionalne zdravstvene zaštite.
Nažalost do sada još vakcina nije stvorena, po znanstvenim mjerilima i istraživanja vakcina bi trebala biti stvorena za otprilike 15 mjeseci, treba se pridržavati epidemioloških mjera (samoizolacija, izbjegavanje grupiranja ljudi, ne više od 2 osobe na jednom mjestu, nosite maske, perite ruke , držite higijenu koliko je god moguće). To nam je za sada jedina sigurna mjera.
Ostanite kući, na sigurnom, pokušajte svoje intelektualne, emotivne reakcije usmjeriti na nešto što do sada niste radili, zaokupite svoje misli na nešto pozitivno, u svima nama ima nešto što još nije otkriveno, samo treba istražiti.
U sustavu zdravstva temelj čini primarna zdravstvena zaštita čiji su dio i liječnici obiteljske/opće medicine. Liječnik obiteljske /opće medicine ima ulogu i u prevenciji bolesti i u liječenju svojih bolesnika. On je obično prvi kontakt osoba u okviru zdravstvenog osiguranja za većinu zdravstvenih problema. Liječnik obiteljske medicine za svoje bolesnike skrbi u svojoj ordinaciji ili u njihovim domovima. Sudjeluje u prepoznavanju, ranoj dijagnostici i liječenju akutnih i kroničnih bolesti svojih bolesnika. Time obavlja i probir bolesnika kojima je potrebna daljnja sekundarna zdravstvena skrb, bilo da se radi o dijagnostičkim ili terapijskim postupcima koje nisu više u njegovoj domeni rada.
Nažalost pokazalo se kako su razvijene nacije (ekonomski gledano) poput Japana i Singapura, prerano popustile mjere samozaštite i socijalnih kontakata te sad imaju novu epidemiju.
S toga predlažem da i dalje budemo oprezni, držimo se distance i slušamo upute stožera.
Činjenica je da još ne znamo do kada će ovo sve trajati, mnogi su zabrinuti, egzistencijalno ugroženi, samim time dolazi do pogoršanja psihičkog i tjelesnog zdravlja u našoj zajednici.
Ipak, vidljivo je da postoje mnogi ljudi koji su preboljeli bolest bez ikakvih simptoma što znači da možemo stvoriti antitijela i imunost (prokužiti se).
U zadnje vrijeme komuniciramo internetom i preko drugih modernih medija, čovjek kao čovjek je društveno biće i zato je i stvoren, da pomaže i štiti jedan drugoga, nažalost, ovo je vanredna situacija na koju nitko nije bio spreman te se svi moramo prilagoditi (ovisno o našim prilagodbenim kapacitetima koliko to možemo).
Iako konzumenti droga imaju iste rizike od zaraze COVID-19 kao i opća populacija, oni se također suočavaju s dodatnim rizicima koje je potrebno razmotriti i smanjiti. Na primjer, sve starija europska populacija opijatskih ovisnika posebno je ranjiva zbog visoke razine već postojećih zdravstvenih tegoba i životnih navika. Rekreacijska uporaba droga često se odvija unutar sredina u kojima se pojedinci okupljaju te mogu dijeliti drogu ili pribor za drogu. Općenito, stigmatizacija i marginalizacija povezana s nekim oblicima konzumacije droga mogu ne samo povećati rizik, već i stvoriti prepreke za promicanje mjera za smanjenje rizika.
Zbog visoke prevalencije kroničnih zdravstvenih stanja među konzumentima droga, mnogi će biti posebno rizični za ozbiljne respiratorne bolesti ako se zaraze COVID-19. Navodimo neke primjere:
Kako bi se optimalizirao gubitak sredstava unutar zdravstvenog sustava, teži se pronaći razloge i adekvatne mehanizme suzbijanja nepotrebnog upućivanja bolesnika liječniku specijalisti. Mnogi autori smatraju da ključna razlika te glavni razlog nepotrebnog upućivanja leži upravo u karakteristikama zdravstvenog sustava. Informatizacija cjelokupnog zdravstvenog sustava i povezivanje primarne i sekundarne zdravstvene zaštite u velikoj bi mjeri olakšalo izmjenu informacija, izmjenu u liječnika primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, te bi i korištenje uputnog pisma bilo svrsihodnije u skrbi za bolesnika.
