Medicus 2014;23(2):127-137
Najbolje je kada dijete sámo može procijeniti intenzitet
boli; stoga se ljestvice za samoprocjenu boli uobičajeno
rabe od 5 godina života djeteta kada kognitivni razvoj omo-
gućava da ono razumije princip vizualno-analogne skale.
Vizualno-analogna skala (VAS) sastoji se od horizontalne
linije od 10 cm, razmaci od 1 cm označavaju intenzitet boli
od 0 (bezbolno) do 10 (najjača bol koju dijete može zami-
sliti).
Školska djeca koriste se numeričkim skalama od 0 do 10 ili od
0 do 100, a mogu i ispunjavati kompliciranije upitnike o boli,
gdje se određuju ne samo intenzitet nego i kvaliteta, lokalizaci-
ja, širenje boli, raspoloženje djeteta kao što su McGill-Melzac-
kov ili
Pediatric Pain Questionnaire
.
Kroničnu bol teže je prepoznati jer se neki tipični znakovi
akutne boli kao ubrzanje pulsa i disanja, porast krvnog tla-
ka, izraz lica, znojenje s vremenom gube. Očituje se samo
promijenjenim ponašanjem djeteta, nezainteresiranošću,
dijete miruje, teže se koncentrira i ima teškoća s hranje-
njem i spavanjem te se u procjeni boli treba osloniti na
iskustvo roditelja koji najbolje poznaju svoje dijete.
Nakon dobi od 4 do 5 godina dijete se može koristiti vizual-
no-analognom skalom (VAS) koja se sastoji od pet shemat-
skih lica, od nasmiješenog do uplakanog, zatim intenziteta
crvene boje (što je intenzivnija crvena boja, to je jača bol) i
numeričke skale od 0 do 10 za školsku djecu (slika 1.).
Razvoj anatomskog supstrata provođenja boli
počinje
rano tijekom intrauterinog života; prvi se nociceptori po-
javljuju u području usta i lica već u 7. tjednu trudnoće, a do
20. tjedna obuhvaćaju cijelo tijelo. Istodobno se razvijaju i
funkcionalni refleksni krugovi kralježnične moždine. Viši
moždani putovi obuhvaćaju spinotalamički put, koji se ra-
zvija oko 20. tjedna i postaje potpuno mijeliniziran do 29.
tjedna te talamokortikalne putove, koji počinju urašćivati u
somatosenzorni korteks između 22. i 26. tjedna trudnoće. To
znači da su nakon 26. tjedna gestacije u fetusa razvijeni neu-
roanatomski putovi provođenja boli (tablica 4.).
No, silazni inhibicijski putovi modulacije boli od kore velikog
mozga do stražnjih rogova kralježnične moždine u novoro-
đenčeta su nezreli i sazrijevaju do sredine dojenačke dobi. In-
hibicijski putovi u kojima su medijatori glicin, noradrenalin i
serotonin razvijaju se kasnije od ekscitacijskih smedijatorima
glutamatom i tvari P. Može se zaključiti da je u novorođenčeta
znatno veća osjetljivost na štetne podražaje i intenzitet boli,
što je vidljivo i iz intenzivnog i generaliziranog odgovora na
129
Liječenje boli u djece
0
1
2
0
IZRAZ LICA
nema posebnog
izražaja, neutralno
ili smiješak
grimase
dršće bradica,
stisnuta usta
POLOŽAJ
NOGU
normalan položaj,
opuštene
nemirne, napete
privučene trbuhu
ili udaranje
AKTIVNOST
mirno leži, lako se
pokreće
dijete je napeto,
nemirno
zgrčeno, tijelo u
luku
PLAČ
ne plače, spava ili
budno
plače, stenje,
povremeno se žali
na bol
stalno plače,
vrišti, učestalo se
žali na bol
UTJEŠLJIVOST
opušteno,
zadovoljno
može se utješiti
dodirom,
zagrljajem
neutješno
TABLICA 3.
Skala ponašanja modificirana
prema FLACC (Face,
Legs, Activity, Crying,
Consolability)
PRILAGOĐENO PREMA MERKEL
SI, VOEPEL-LEWIS T, SHAYEVITZ JR
I SUR. THE FLACC. A BEHAVIOUR-
AL SCALE FOR SCORING PAIN IN
YOUNG CHILDREN. PEDIATR NURS
1997;23.293–7.
SLIKA 1.
Vizualno-analogna
skala (VAS)
1
2
3
4 5
6 7
8 9 10
