Što je rak?

Rak ili zloćudan tumor je novotvorina kojoj je svojstvena nekontrolirana dioba stanica, odnosno sposobnost stanica da prodru u ostatak tkiva, bilo izravnim urastanjem bilo migracijom do udaljenih područja tijela.

Prema procjenama, 2020.godine od zloćudnih novotvorina će oboljeti oko 14 milijuna ljudi, a preko 8 milijuna će umrijeti. U Hrvatskoj od raka trenutno boluje oko 20 500 osoba. Prema EUROSTAT-u, druga smo zemlja u Europi po broju smrtnosti oboljelih od raka. Jedina smo zemlja u Europi bez hospicija i sustava palijativne skrbi.

Rak dojke i rizični čimbenici

Godišnje, u Hrvatskoj, od raka dojke oboli oko 2 400 bolesnica od čega 50% bolesnica razvije metastatsku bolest.

Pet najčešćih sijela raka u žena su: dojka (25%), kolon i rektum (13%), traheja, bronh i pluća (7%), korpus uterusa (6%) i jajnik (5%).
Godišnje, u Hrvatskoj, od raka dojke oboli oko 2 400 bolesnica od čega 50% bolesnica razvije metastatsku bolest. Broj umrlih je oko 900 godišnje, čime je to najčešći uzrok smrti od raka u žena, a još poraznija je činjenica da se kod svega oko 40% žena tumor otkriva u lokaliziranom stadiju.

Rizični čimbenici za oboljenje od raka dojke su mnogobrojni, a njihovo izbjegavanje i pravovremeno podvrgavanje programu ranog otkrivanja raka dojke može poboljšati izglede za uspješno liječenje ili čak dovesti do trajnog izlječenja. Dob je najznačajniji rizični čimbenik i dokazano je da učestalost obolijevanja od raka dojke počinje rasti s dobi od 35-40 godina i raste s godinama. Pozitivna obiteljska anamneza, genetika, rana menarha i kasna menopauza, kasna prva trudnoća i manji broj porođaja, uzimanje oralnih kontraceptiva i hormonska nadomjesna terapija, manjak fizičke aktivnosti, debljina, viši socioekonomski status, redovito konzumiranje alkoholnih pića te etnička pripadnost su samo neki od čimbenika koji se direktno dovode u vezu s povećanom incidencijom oboljevanja od raka dojke.

Klinička obilježja raka dojke

Prvi znakovi upozorenja koji bi govorili u prilog raku dojke se najčešće otkrivaju prilikom samopregleda dojke žene; pojava bezbolne kvržice, novonastale promjene u veličini i obliku dojke, ugrušak krvi ili bistra tekućina koja se javlja iz bradavice, uvlačenje kože ili izgled narančine kore, svrbež i pečenje uz ekcematozne promjene na koži u okolini bradavice.

Dijagnosticiranje raka dojke

Liječnički pregled dojki- želi se ustanoviti postojanje palpabilne kvržice u dojci, odrediti veličina, pomičnost, promjene na koži i poželjno ga je napraviti svakih 1-2 godine, ili češće ako tako liječnik odredi.
Mamografija- rendgenska pretraga posebnim aparatom koja se koristi radi preciznijeg utvrđivanja promjena u tkivu dojke, a često se nadopunjuje UZV pregledom dojki ili magnetskom rezonancijom. Preporučeno je da se mamografski pregledi obavljaju od 40.godine u redovnim razmacima od 2 godine.

Biopsija - postupak uzimanja tkiva tumora za patohistološku analizu kako bi se sa sigurnošću utvrdilo radi li se o zloćudnom tumoru ili ne.

Stadiji raka dojke i prosječno preživljenje

Rak dojke dijelimo u 4 stadija:
Stadij 0 - Tumor "in situ"
Stadij 1 - Lokaliziran tumor, manji od 2 cm i bez znakova metastaza
Stadij 2 - Tumor od 2-5 cm, tumor koji se proširio u pazušne limfne čvorove ili oboje
Stadij 3 - Tumor veći od 5 cm, lokalno uznapredovao, proširio se u pazušne ili druge limfne čvorove
Stadij 4 - Tumor bilo koje veličine koji se proširio u druge dijelove tijela

Bitno je naglasiti da je rak dojke izlječiva bolest ako se otkrije u ranom stadiju.

Liječenje bolesnica s rakom dojke

Da bi postigli što adekvatnije liječenje potrebno je svakom pacijentu individalizirati terapiju i prilagoditi je kako vrsti tumora, tako i karakteristikama bolesnika.

Različit je pristup u liječenju ranog raka dojke i uznapredovalog raka dojke. Kod ranog raka dojke primarno je kirurški ukloniti tumor i po potrebi uključiti kemoterapiju i/ili radioterapiju te prevenirati povrat bolesti sistemskim adjuvantnim liječenjem nakon kirurškog zahvata. Kod uznapredovalog raka dojke bitno je zaustaviti ili barem usporiti napredovanje bolesti te održati zadovoljavajuću kvalitetu života. Da bi postigli što adekvatnije liječenje potrebno je svakom pacijentu individalizirati terapiju i prilagoditi je kako vrsti tumora, tako i karakteristikama bolesnika.

Faktori koji utječu na izbor liječenja su mnogobrojni: simptomi, prijašnja terapija, dostupnost liječenja, konkomitantna terapija, predviđene nuspojave, osobnost bolesnika, HER2 status, dob bolesnika, ER/PgR status...

Kirurgija - preporuča se poštedna operacija kada god je to moguće uz obaveznu biopsiju limfnog čvora čuvara ili disekcija I i II lože aksile
Zračenje - adjuvantno se provodi nakon kirurškog zahvata u svrhu smanjenja učestalosti lokalnog povrata bolesti, udaljenih metastaza i povećanja preživljenja, a palijativno u liječenju koštanih metastaza i metastaza u mozgu.
Kemoterapija - ima uzak terapijski "prozor". Potencijalne komplikacije kemoterapije variraju od reakcija na lijek pa sve do smrti. Posljedično tome, primjena kemoterapije zahtijeva intenzivniju pripremu nego druga propisivanja lijekova. Najčešće se koristi adjuvantno kod HER2 pozitivnih tumora, trostruko negativnih i onih sa pozitivnim limfnim čvorovima.
Imunoterapija - primjenjuje se kod svih bolesnica kod kojih je u tkivu tumora dokazana pojačana ekspresija HER2
Hormonsko liječenje - kod ER+ bolesnica
Premenopauzalne bolesnice: tamoksifen
Postmenopauzalne bolesnice: tamoksifen i inhibitori aromataze
U postmenopauzalnih bolesnica s hormon ovisnim rakom dojke tamoksifen više nije zlatni standard.

Inhibitori aromataze

Inhibitori aromataze novija su grupa lijekova za liječenje hormonski ovisnog raka dojke. Efikasniji su od tamoksifena i imaju puno manje nuspojava. Toj grupi pripadaju : anastrozol, letrozol i eksemestan.
Bez hormonskog liječenja, rizik od povrata bolesti je 38%. Tamoksifen za 50% smanjuje rizik povrata bolesti, dok inhibitori aromataze do 76% smanjuju rizik povrata bolesti.