Kardiovaskularne bolesti

Prema rezultatima istraživanja provedenoga tijekom 2003. godine, u Hrvatskoj od arterijske hipertenzije boluje 44.2% stanovnika u dobi 18 i više godina. Udio oboljelih u muškaraca bio je 45.6%, a u žena 43.0%.

Vodeći su uzrok smrti s udjelom od 50.6% u ukupnom mortalitetu 2007. godine, a na drugom su mjestu po broju hospitalizacija i morbiditetu registriranom u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Uzrok su smrti 57.9% umrlih žena i 43.4% umrlih muškaraca. Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 36.5%, odnosno 31.4% u mortalitetu od kardiovaskularnih bolesti. Stope smrtnosti rastu s dobi i više su u muškaraca. Posljednjih godina prisutan je pozitivan trend smanjenja smrtnosti od cirkulacijskih bolesti u Hrvatskoj, što je posebno izraženo u dobi do 64 godine, te je izraženije za cerebrovaskularne, nego za ishemijske bolesti srca (Slika 1.)/9/. Prema mortalitetu od kardiovaskularnih bolesti Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 418/100.000 spada među zemlje u Europi koje imaju srednje visoke stope smrtnosti /10/. Arterijska hipertenzija je i zasebna bolest i jedan je od najvažnijih preventabilnih uzroka prijevremenoga umiranja. Prema rezultatima istraživanja provedenoga tijekom 2003. godine, u Hrvatskoj od arterijske hipertenzije boluje 44.2% stanovnika u dobi 18 i više godina. Udio oboljelih u muškaraca bio je 45.6% , a u žena 43.0% /11/.

Slika 1. Standardizirane stope smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila za dob 0-64 godine, u razdoblju od 1985. do 2006. godine u Hrvatskoj

Zloćudne bolesti

Po mortalitetu od raka Hrvatska spada među zemlje u Europi s visokim stopama smrtnosti.

Drugi su uzrok smrtnosti s udjelom od 25% u ukupnom mortalitetu, na prvom su mjestu po broju hospitalizacija. Incidencija i mortalitet od raka u Hrvatskoj su u porastu. Stope incidencije i mortaliteta povećavaju se s dobi i više su u muškaraca, najvećim dijelom zbog tzv. pušačkog raka (Slika 2.). Godine 2006. dijagnosticirano je 20051 novih bolesnika od raka (invazivni oblici raka bez raka kože), 10808 muškaraca i 9243 žena. Stopa incidencije je iznosila 451.9/100 000; 506.0/100 000 za muškarce i 401.6/100 000 za žene. Pet najčešćih sijela, koji čine ukupno 55% u incidenciji raka u muškaraca su: traheja, bronhi i pluća (20%), prostata (14%), kolon (8%), rektum i rektosigma (7%), mokraćni mjehur (6%). Pet najčešćih sijela u incidenciji raka u žena su: dojka (24%), kolon (7%), traheja, bronhi i pluća (7%), tijelo maternice (6%), rektum i rektosigma (5%).Tih pet sijela sudjeluje sa 49% u ukupnoj incidenciji raka u žena. Po mortalitetu od raka Hrvatska spada među zemlje u Europi s visokim stopama smrtnosti /6,9/.

Slika 2. Stope incidencije i mortaliteta od raka u Hrvatskoj, 1990 - 2007

Duševni poremećaji

Zbog relativno visoke prevalencije, narušavanja kvalitete života oboljeloga te značajnoga udjela u korištenju zdravstvene zaštite, predstavljaju jedan od prioritetnih javnozdravstvenih problema. Skupina duševnih bolesti i poremećaja na sedmom je mjestu ljestvice uzroka hospitalizacija u Hrvatskoj 2007. godine s udjelom od 7.2%. Duševni poremećaji uzrokovani alkoholom i shizofrenija vodeći su dijagnostički entiteti u bolničkom pobolu zbog duševnih poremećaja, slijede reakcija na teški stres i PTSP te depresivni poremećaj (Slika 3.). Međutim, po broju korištenih dana bolničkog liječenja duševni poremećaji nalaze se na prvom mjestu s udjelom od 21.8% u ukupnom broju dana bolničkog liječenja. Shizofrenija s udjelom od 22.8% na prvom je mjestu u ukupnom broju dana bolničkog liječenja radi duševnih bolesti. Bolnička incidencija shizofrenije je stabilna, prosječna dobno standardizirana stopa je 0.26/1000 stanovnika starijih od 15 godina /9/.

Slika 3. Vodeće dijagnoze u skupini duševnih poremećaja u bolničkom pobolu u Hrvatskoj 2007.

Šećerna bolest

Značajan je javnozdravstveni problem zbog učestalosti, troškova liječenja i komplikacija koje smanjuju kvalitetu života, uzrokuju invalidnost i preranu smrtnost. Procijenjena prevalencija šećerne bolesti u Hrvatskoj u odrasloj dobi je oko 9%: u dobnoj skupini od 18 do 65 godina iznosi 6.1%, a od toga 42% oboljelih ne zna da od nje boluju. Za starije dobne skupine prevalencija je viša i iznosi 15-20%. U CroDiab registru sveukupno je registrirano 80293 bolesnika a u 2007. godini pristigle su prijave za 39721 osoba su šećernom bolešću. Od prijavljenih bolesnika njih 6.45% klasificirano je kao tip 1, a 92.30% kao tip 2 šećerne bolesti /6,9/.

Rizični čimbenici

Prevalencija svakodnevnih pušača zabilježena je u 34% muškaraca i 22% žena. Pretilost je utvrđena u 20% muškaraca i žena. Podaci o tjelesnoj aktivnosti pokazali su nedovoljnu tjelesnu aktivnost u velikom broju ispitanika.

Kako u nastanku kroničnih bolesti značajnu ulogu imaju čimbenici rizika, važno je poznavati njihovu proširenost. Rezultati Hrvatske zdrvavstvene ankete, istraživanja čimbenika rizika, provedene 2003. godine ukazuju na njihovu značajnu proširenost u našoj populaciji. Povišeni krvni tlak zabilježen je u 46% muškaraca i 43% žena u dobi iznad 18 godina. Prevalencija svakodnevnih pušača zabilježena je u 34% muškaraca i 22% žena. Pretilost je utvrđena u 20% muškaraca i žena. Podaci o tjelesnoj aktivnosti pokazali su nedovoljnu tjelesnu aktivnost u velikom broju ispitanika /11/. Prema procjenama SZO, 66.5% opterećenja bolestima u Hrvatskoj mjereno s DALYs uzrokuje sedam vodećih čimbenika rizika. To su pušenje s udjelom od 15.8%, slijede povišeni krvni tlak (13.8%), povišeni kolesterol (10.7%), alkohol (9.7%), debljina (9.2%), tjelesna neaktivnost (4.1%) te malo voća i povrća u prehrani (3.2%) /7/.

Zaključak:

Kronične nezarazne bolesti vodeći su uzrok smrtnosti, bolničkog liječenja, izgubljenih godina života i opterećenja bolestima u Hrvatskoj. Budući je poznato da je većina kroničnih bolesti preventabilna, da imaju zajedničke čimbenike rizika i determinante koje do njih dovode, potrebno je sustavno provoditi programe promicanja zdravlja i integrirane preventivne programe, te ih istodobno provoditi na populacijskoj i individualnoj razini.

Literatura:

1. WHO. Preventing Chronic Diseases ? A Vital Investment. WHO, Geneva 2006.
2. WHO. Gaining Health, The European Strategy for the Prevention and Control of Noncommunicable Diseases. WHO- Regional Office for Europe, Copenhagen 2006.
3. Mathers CD, Stein C, Fat DM, Rao C, Inoue M, Tomijima N, Bernard, C, Lopez AD, Murray CJL. Global Burden of Disease 2000: Version 2 method and results. Global programme on Evidence for Health Policy discussion Paper No.50. World Health Organization, October 2002.
4. WHO. Atlas of health in Europe. WHO- Regional Office for Europe, Copenhagen 2008.
5. EU Public Health Programme Project. The Status of Health in the European Union: Towards a Healthier Europe. Extended summary. EU, Rome 2009.
6. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2007. godinu. Zagreb, 2008.
7. WHO. The European Health Report 2005. WHO Copenhagen 2005.
8. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Baza bolnički liječenih pacijenata 2007. Zagreb, 2008.
9. Milinović D, Baklaić Ž i dr. Hrvatski zdravstveni pokazatelji. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb 2008.
10. World Health Organization. "Health for All" Database. Copenhagen, January 2008.
11. Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. Prostorna distribucija populacijskih kardiovaskularnih rizika u Hrvatskoj. Knjiga sažetaka, Zagreb 2005.