x
x

Gripa A H1N1 2009. na jesenskoj ravnodnevnici

  Prim. doc. dr. sc. MLADEN SMOLJANOVIĆ

  22.09.2009.

Nakon pet mjeseci od objave epidemije gripe 24. travnja 2009. i šest mjeseci od njezina izbijanja u Meksiku (13. ožujak 2009.) epidemija gripe A H1N1 2009. po ničemu se ne razlikuje od svake druge sezonske epidemije gripe ma koliko se mnogi trudili prikazati i dokazati suprotno.

Gripa A H1N1 2009. na jesenskoj ravnodnevnici

Ovosezonska epidemije gripe A H1N1 2009.

Sve ovo navedeno nalazimo kod ovosezonske epidemije gripe A H1N1 2009. Nakon pet mjeseci od objave epidemije gripe 24. travnja 2009. i šest mjeseci od njezina izbijanja u Meksiku (13. ožujak 2009.) epidemija gripe A H1N1 2009. po ničemu se ne razlikuje od svake druge sezonske epidemije gripe ma koliko se mnogi trudili prikazati i dokazati suprotno.

Do sada je unos virusa zabilježen u 182 zemlje i dominiona s 6,34 milijardi stanovnika. Unos virusa još uvijek nije zabilježen u 29 zemalja s ukupno 362 milijuna stanovnika (5,4 % cjelokupnog stanovništva). Smrtni ishodi zabilježeni su kod 4.188 potvrđenih oboljelih od virusa gripe A H1N1 09. u 83 zemlje s 3,5 milijardi stanovnika. Brzi ulazak virusa u 40 zemalja s preko polovice ukupnog svjetskog stanovništva u samo tri tjedna do polovice svibnja nije popraćen jednako tako brzim širenjem smrtnosti od gripe koja nam jedina ostaje za valjanu usporedbu jačine epidemijskog procesa između pojedinih zemalja i područja svijeta. Ovi dijagrami kretanja broja umrlih od gripe A H1N1 09 od početka epidemije po tjednima u dijelovima zemaljske kugle urađeni za ovaj jesenski ekvinocij potvrđuju klasični, prirodni tijek epidemije gripe.

Pored visoke zaraznosti virusa gripe i velikog broja na virus osjetljivih osoba u populaciji, nije bio jednako valjano zastupljen treći čimbenik neophodan za razvoj epidemije gripe: povoljni uvjeti okoliša. Tek nastankom povoljnih uvjeta za širenje virusa buknula je epidemija. Potvrda navedenog su zbivanja na južnoj hemisferi (slike 2 i 3). Tek kada su nastupili pravi zimski uvjeti početkom prosinca (lipnja na sjevernoj hemisferi) širenje virusa gripe ništa više nije moglo zaustaviti u Čileu, Argentini, niti u bogatim zemljama poput Australije ili Novog Zelanda. Kako se to očekivano obično zbiva s epidemijom gripe ona je završila u jednom valu s trajanjem od tri mjeseca (kraj lipnja/prosinca do kraja rujna/ožujka).

Bez obzira na malobrojnost stanovništva južne hemisfere (141,5 milijuna stanovnika u Australiji, Novom Zelandu, Čileu, Argentini, Urugvaju, Paragvaju i Južnoj Africi) ovo je ogledan primjer onog što će se zbiti na sjevernoj hemisferi tijekom pristigle jeseni i početkom nadolazeće zime. Epidemijski procesi u Velikoj Britaniji i Španjolskoj tek su uvodni, pripremni val za eidemiju koja će uslijediti u zimskim uvjetima. Dosadašnji epidemijski procesi u tim zemljama su posljedica stalnog pritiska velikog mnoštva virusa zbog turističkih i poslovnih putovanja, donekle klimatskih kišnih uvjeta u Velikoj Britaniji kao i izvjesnog stila života: dugovremeno sjedenje u pubovima, disco klubovima i drugim zatvorenim prostorima gdje pretežito borave mlađe dobne skupine stanovništva. Tako europski epidemijski proces gripe A H1N1 09 u svom dosadašnjem tijeku može ponijeti naziv turistička epidemija gripe.

Epidemijski potencijal gripe A H1N1 09

Epidemijski potencijal gripe A H1N1 09 na južnoj hemisferi je potrošen. Gripa je svoje epidemijsko djelovanje završila. Čitav svijet je u odnosu na južnu hemisferu potrošio tek jednu desetinu epidemijskog potencijala (mortalitet od 0,066/100.000 stanovnika u odnosu na mortalitet od 0,68/100.000 južne hemisfere). Samo iz ove činjenice razvidno je da nas očekuje jedan val epidemijskog procesa u svojoj punoj jačini. Na sjevernoj hemisferi prema stopi umrlih u odnosu na južnu hemisferu potrošeno je svega tek nešto više od 5 % (jedna dvadesetina) epidemijskog potencijala bez obzira što je unos virusa zabilježen u svim zemljama Europske unije još u svibnju mjesecu. Na stranicama ovog portala napisano je kako virus gripe 'nije ljetni suvenir'. U prirodnim ljetnim uvjetima virus gripe ne može se širiti u epidemijskim razmjerima. Već je ovdje pisano o 'dobrom virusu gripe'. On je i dalje istih osobina. Poznato je kako priroda ne pravi skokova i nije za očekivati mutaciju virusa naročito ne tako skoro. Bojazan od moguće mutacije kod sraza s virusom ptičje gripe kod ljudi je samo hipotetska. Naime, broj ljudi koji su trenutno inficirani virusom ptičje gripe u Indoneziji i Egiptu je beznačajan da bi to mogla biti stvarna prijetnja bez obzira na medijsko potenciranje opasnosti na primjeru jedne osobe iz Egipta. Ranije je spomenuto kako stanovnicima južne hemisfere cjepivo za virus gripa A H1N1 09 ove sezone neće biti neophodno. Ohrabruju saznanja da će velike količine cjepiva biti dostupne zemljama sjeverne hemisfere i ekvatorijalnog područja. Dobra je vijest što će biti dostatna samo jedna doza cjepiva a ne dvije kako se ranije predviđalo. Ovo je od izuzetne važnosti za zemlje u razvoju koje će ovim načinom uštedjeti znatna sredstva koja neće trebati utrošiti za skupe antivirusne lijekove i još skuplja laboratorijska testiranja, koji nisu pokazali toliku protivepidemijsku učinkovitost koliko se ona očekuje od cjepiva.