Što je reumatoidni artritis?

Reumatoidni artritis je posljedica neprimjerene aktivnosti imunološkog sustava kada tijelo stvara protutijela usmjerena protiv vlastitih bjelančevina.

RA je kronična bolest koja traje cijeli život, a bez pravodobnog i odgovarajućeg liječenja postupno se pogoršava. Karakterizira je upalom koja zahvaća sve zglobove osim kralježnice. Bolešću mogu biti zahvaćeni čak i zglobovi grkljana (glas postaje promukao) i zglobovi među slušnim koščicama (slabi sluh). Reumatoidni artritis je posljedica neprimjerene aktivnosti imunološkog sustava kada tijelo stvara protutijela usmjerena protiv vlastitih bjelančevina. Iako za nju postoji genetska predispozicija, bolest nije ni nasljedna niti zarazna. U nekim slučajevima emotivni stres pospješuje razvoj bolesti.

Simptomi bolesti

Reumatoidni artritis obično napreduje "u mahovima": razdoblja brzog napredovanja bolesti izmjenjuju se s razdobljima njenog smirivanja.

Bolest počinje postupno uz poremećaj općeg stanja organizma. Potom se javlja karakteristična jutarnja ukočenost u zglobovima, koja je obično najizraženija na malim zglobovima šake. Slijedi pojava boli u zahvaćenim zglobovima, a nakon nekog vremena i prve vidljive promjene - otekline zglobova (obično malih zglobova prstiju). Upala može zahvatiti sve zglobove u kojima buja bolesno, upalno tkivo. Dolazi do razaranja zglobne hrskavice, a javljaju se i deformacije zahvaćenih zglobova. Upala zahvaća i tetive i mišiće u okolici zglobova, pa se često stvaraju i čvorići u potkožnom tkivu (najčešće oko lakta). Reumatoidni artritis obično napreduje "u mahovima": razdoblja brzog napredovanja bolesti izmjenjuju se s razdobljima njenog smirivanja. No, razorne promjene u zglobovima ostaju i svakim se novim naletom bolesti pogoršavaju, pa se postupno razvijaju deformacije i invalidnost.

Kada i kako se provodi liječenje

Stručnjaci se slažu s jednim: 'Liječenje treba započete odmah i sada'. U terapiji se najčešće primjenjuju lijekovi kojima se razvoj bolesti može usporiti, a u nekim slučajevima i zaustaviti. Uz poštedu zahvaćenih zglobova i stručne naputke fizioterapeuta i radnog terapeuta bolesnik mora redovito uzimati propisane lijekove. Prva i nezaobilazna stepenica u liječenju reumatoidnog artritisa su lijekovi iz skupine protuupalnih antireumatika. Oni učinkovito suzbijaju simptome upale, a ublažavaju i neke druge manifestacije reumatoidnog artritisa.

Radni terapeut u zdravstvenom timu

Osnovna nit vodilja radnom terapeutu u radu sa osobom sa reumatološkim bolestima jest osposobljavanje osobe za postizanje i/ili održanje maksimalnog stupnja neovisnosti potrebnog za svakodnevno funkcioniranje u vlastitom okružju.

Radni terapeuti su zdravstveni djelatnici koji svojom stručnošću i vještinom osposobljavaju pojedinca da nadiđe okupacijsko onesposobljenje te poveća neovisnost u svim aspektima života. Radno terapijskom intervencijom djeluje se na okupacijsku disfunkciju korisnika kroz uporabu korisniku smislenih aktivnosti (holistički pristup). Terapeut odabire strategiju intervencije prema potrebama, poteškoćama, sposobnostima, vještinama i interesima pojedinca (korisniku usmjereni pristup). Intervencija djeluje na probleme koje bolest uvjetuje (individualan pristup). Cilj djelovanja radnog terapeuta jest usvajanje 'vještina življenja' radi postizanja maksimuma u izvedbi svakodnevnih aktivnosti, dobrobiti i kvaliteti života. Osnovna nit vodilja radnom terapeutu u radu sa osobom sa reumatološkim bolestima jest osposobljavanje osobe za postizanje i/ili održanje maksimalnog stupnja neovisnosti potrebnog za svakodnevno funkcioniranje u vlastitom okružju (fizičkom, sociološkom, kulturološkom, institucionalnom). Potrebno je naglasiti da reumatološke bolesti po svojoj simptomatologiji imaju progresivan karakter, te je potrebna kontinuirana reevaluacija i revizija radno-terapijskog tretmana. Na radnom terapeutu je da promovira okružja koja su adaptirana za život osobama sa onesposobljenjem, te da potiče zajednicu na promjene koje će smanjiti mogućnost izoliranja osobe. Radni terapeuti su struka koja u potpunosti shvaća interakciju osobe i okružja, te posljedice koje takva interakcija može imati. Radni terapeut svojim sugestijama može utjecati na promjene u okružju koje će poticati podizanje razine neovisnosti osobe sa onesposobljenjem.

Kako se provodi radno-terapijska procjena u osoba s reumatodnim artritisom?

Radni terapeut procjenjivanjem prepoznaje sposobnosti i vještine koje su očuvane i one koje bi bilo potrebno rehabilitirati ili adaptirati, što je važno za stvaranje uspješne strategije intervencije.

Procjena je neizostavna komponenta radno-teapijskog procesa i koristi se za prepoznavanje bolesnikovih sposobnosti, potreba i problema, odnosno za kreiranje terapijske intervencije i evaluacije učinka. Radni terapeut sustavnim promatranjem odlučuje koju će strategiju procjene i intervencije provoditi uzevši u obzir fizička i pravna ograničenja terapijskog okružja i potreba samog bolesnika. Kvalitetna radno-terapijska procjena temelj je postavljanja uspješne radno-terapijske intervencije. Radno-terapijskom procjenom osoba uviđa kako svakodnevne okupacije u kojima sudjeluje utječu na fizičke, mentalne, emocionalne, socijalne i duhovne karakteristike, odnosno kako izvođenje svakodnevnih okupacija djeluje na opću kvalitetu življenja. Procjenom korisnik samostalno prepoznaje osobne sposobnosti, vještine, potrebe i izvedbu aktivnosti, ili njihova odstupanja čime se osigurava razumijevanje važnosti sudjelovanja u procesu oporavka. S druge strane, radni terapeut procjenjivanjem prepoznaje sposobnosti i vještine koje su očuvane i one koje bi bilo potrebno rehabilitirati ili adaptirati, što je važno za stvaranje uspješne strategije intervencije. I na kraju, procjena dakako uključuje i segment okružja koji je izrazito bitan jer može poticati, odnosno ograničavati osobu u njegovim svakodnevnim aktivnostima. Radno-terapijska procjena koja se vrlo često provodi kod osoba sa reumatološkim bolestima je procjena funkcije šake. Pri utvrđivanju stvarnog stanja funkcionalnosti šake potrebno je navedeno provesti pomoću nestandardiziranih i standardiziranih radno-terapijskih procjena za vrijeme bolesnikove provedbe slijedećih aktivnosti : 1. odijevanja (zakopčavanje gumba, vezanje vezica...) 2. hranjenja (rezanje kruha, podizanje čaša, razmazivanje maslaca) 3. aktivnosti poput pisanja, korištenja telefona, osobne njege, baratanja novcem 4. aktivnosti u kuhinji (baratanje za štednjakom, baratanje sa zatvaračima...) 5. hobiji (pletenje, kukičanje, slikanje, vožnja auta, fotografiranje) 6. aktivnosti produktivnosti (rad na računalu, pisanje, rad na strojevima...)

Koncept radno-terapijske intervencije kod osoba s reumatoidnim artritisom

Radno-terapijskim intervencijama djeluje se na dinamičku interakciju osoba - okupacija - okružje kroz uporabu korisniku smislenih aktivnosti. Općenito gledajući, terapeut koristi korisniku usmjereni pristup kojeg odabire prema problematici i potrebama korisnika. Zato i ne postoji jedna strategija djelovanja kod iste dijagnoze, već se navedena određuje i prilagođava potrebama, poteškoćama, sposobnostima, vještinama i interesima pojedinca. Radno-terapijskom intervencijom kroz aktivnosti svakodnevnog života djeluje se na prevenciju razvoja kroničnih bolesti, na održavanje postojećih sposobnosti, te na smanjenje funkcionalnog deficita. Aktivnim sudjelovanjem u dnevnim okupacijama, što je cilj radno-terapijske intervencije, razvija se sposobnost odabira, organiziranja i zadovoljavajućeg izvođenja značajnih aktivnost koje su kulturološki definirane i starosno prilagođene u svrhu brige o sebi, uživanja u životu i doprinošenja kako socijalnom, tako i ekonomskom aspektu zajednice.

Svakodnevno življenje

Hranjenje

Poteškoće hvata koje su rezultat promjena malih zglobova šake, ograničene pronacije/supinacije ili pokreta u laktu i ramenu mogu uzrokovati probleme pri uporabi pribora za jelo ili pri držanju šalice. Vrlo često sama težina šalice može biti problem. Rješenje radni terapeut može pronaći u adaptaciji pribora kroz osiguravanja većeg hvata ili zadebljanja/zakrivljena drške vilice (slika 1.), žlice, noža. Kada je hvat u potpunosti izgubljen može se koristiti drška koja se pomoću čičak trake hvata za bolesnikovu ruku (slika 3.).

Odijevanje

Ovisno o stupnju ograničenja pokreta gornjih ekstremiteta većina odjevnih predmeta može stvarati poteškoće. Kod oštećenja zgloba ramena ili lakta dolazi do značajnih problema pri odijevanju preko glave (majica) ili preko ramena (košulja), zakopčavanja gornjih gumba košulje i stražnjeg zakopčavanja (grudnjak). Kada su prisutna oštećenja kuka ili koljena dolazi do poteškoća pri odijevanju hlača, suknje, čarapa, cipela. Kod oštećenja šake problemi će nastati pri zakopčavanju remena, gumba, ili čak općenito kod oblačenja iz razloga što dolazi do smanjene snage u šaci. Najčešća pomagala koja radni terapeuti preporučaju korisnicima i uvježbavaju njihovu uporabu su: drška za odijevanje (slika 4.), žlica za oblačenje cipela sa produženom drškom, pomagalo za oblačenje čarapa, drška za zakopčavanje gumba (slika 5.). Radni terapeut, također može korisniku preporučiti odjeću koja je lakša zaodijevanje.

Osobna higijena

Ograničenje pokretljivosti ramena i/ili lakta može uzrokovati probleme pri dosezanju leđa, stražnje strane vrata ili glave pri aktivnostima osobne njege (aktivnosti samozbrinjavanja). Kod težih oštećenja šake, osoba može imati problema pri pranju ruku i pranju zuba. Pranje kose jednako tako može biti jako otežano. Pomagala koja radi terapeut u navedenim slučajevima preporuča su: drška sa spužvom na kraju (slika 6.), pomagalo za istiskanje paste za zube, češalj ili četkica sa produljenom drškom.

Karakteristični problemi bolesnika sa reumatološkom bolesti

- Smanjena neovisnost u provedbi aktivnosti dnevnog života, specifično u aktivnostima koje su svrstane u područje samozbrinjavanja (posebice jutarnje aktivnosti) - Značajni problemi mobilnosti u domu i zajednici - Smanjena izdržljivost pri provedbi aktivnosti - Smanjenje opsega pokreta - Smanjena snaga - Bolnost i ukočenost zgloba

Radno terapijska intervencija

-Povećanje neovisnosti u izvedbi aktivnosti dnevnog života -Edukacija, trening i praktično usvajanje provedbe aktivnosti uz pomoć pomagala -Trening sigurne provedbe aktivnosti dnevnog života uz ergonomsku prilagodbu okružja -Edukacija o čuvanju energije pri provedbi aktivnosti -Edukacija o i trening ispravnog pozicioniranja pri provedbi aktivnosti -Edukacija o strategijama zaštite zglobova uz praktičnu primjenu u svakodnevnom životu -Osnaživanje, povećanje izdržljivosti i opsega pokreta kroz uključenje u primjerene aktivnosti prema klijent usmjerenom pristupu -Smanjenje boli -Edukacija o ciklusu boli -Adaptacija aktivnosti dnevnog života -Tehnike relaksacije (vođeno maštanje, progresivna mišićna relaksacija...) -Prilagođavanje rasporeda dnevnih aktivnosti u skladu sa ciklusom boli

Literatura

Turner, A. (1987) The practice of occupational therapy: an introduction to the tretman of physical dysfunction 2nd edt. (512-532)
http://www.ot4function.com