Prikazana su najnovije spoznaje iz patofiziologije čestih reumatoloških bolesti, reumatoidnog artritisa (RA) i osteo-artritisa (O-A), bolesti koje su najčešći uzroci nemaligne akutne i kronične boli u populaciji u skrbi obiteljskog liječnika. Prema dokazima, to su upalne bolesti posredovane imunosnim mehanizmima, pa čak i O-A koji se dugo vremena smatrao artritisom zbog mehaničkog trošenja. Te činjenice imaju posljedice na liječenje. Novi biološki preparati, usmjereni na smanjenje aktivnosti glavnih upalnih medijatora, kao što su čimbenik tumorske nekroze alfa (engl. tumor necrosis factor - TNF-α), citokin interleukin-1 (engl. interleukin-1 - IL-1) i interleukin-6 (engl. interleukin-6 - IL-6), već su uvedeni za rutinsko liječenje RA i grupe bolesti srodnih ankilozantnom spondilitisu. Vezano za O-A, ispitivanja su u tijeku. Glavne prepreke za rutinsku primjenu bioloških preparata za liječenje O-A su u velikoj patogenetskoj varijabilnosti te bolesti i nedostatku klasifikacijskih pristupa koji bi omogućili poredbeno mjerenje aktivnosti bolesti između bolesnika u populaciji. Budući da antireumatski lijekovi, i tradicionalni i biološki, djeluju na način da interferiraju s prirodnim tijekom upalne i imunosne reakcije, da bi se olakšalo razumijevanje mehanizama djelovanja tih lijekova, dana su pobliža objašnjenja nekih glavnih zbivanja tijekom odvijanja tih reakcija.

Ljiljana Trtica Majnarić