Zašto je vitamin D važan za normalno funkcioniranje ljudskog organizma?

Oduvijek je Sunce bilo veliki razlog dobrog raspoloženja, djelomično zato što smo mogli veselo boraviti na svježem zraku sa svojom djecom, pri tom smo imali velike koristi jer se u našoj koži sintetizirao neophodan i za zdravlje potreban vitamin D. 

Svjedoci smo svakodnevnih studija i istraživanja vezanih uz korisno djelovanje vitamina D kod različitih bolesnih stanja organizma, a dosad je već poznata učinkovitost vitamina D kod rahitisa i osteomalacije.

Danas smo već spoznali kako suplementacija vitaminom D može pomoći i kod drugih bolesnih stanja kao što su:

• nespecifični bolovi u mišićima i kostima,
• oslabljen imunitet,
• kardiovaskularne bolesti,
• depresija,
• multipla skleroza,
• maligne bolesti,
• osteoartritis,
• dijabetes,
• neurološki i psihijatrijski poremećaji,
• atopijski dermatitis i psorijaza,
• upalne bolesti crijeva.

Vitamin D spada u skupinu esencijalnih mikronutrijenata, vitamina topivih u mastima, stoga je potrebno unositi ga u dovoljnim količinama putem hrane ili suplementima vitamina D, uz umjereno izlaganje UV-B zrakama Sunca.

Dva fiziološki bitna oblika su: vitamin D2 - ergokalciferol - iz biljnog porijekla (gljive, kvasci) i vitamin D3 - kolekalciferol - iz životinjskog porijekla (riblje ulje, srdele, tuna, losos).

Vitamin D3 se proizvodi u koži nakon izlaganja ultraljubičastoj svjetlosti (UV-B) Sunca ili umjetnih izvora.

Vitamin D3 koji uzimamo putem hrane ili dodataka prehrani, kao i onaj oblik koji nastaje u koži djelovanjem sunčeve svjetlosti, biološki je inaktivan te se mora dva puta hidrolizirati kako bi postao aktivan oblik.

Aktivan oblik vitamina D3 se zove kalcitriol ili 1,25-dihidroksikolekalciferol (1,25-(OH)2-D). 

Vitamin D3 se još naziva "antirahitični vitamin" te "vitamin sunca". 

Funkcije vitamina D3 su:

• povećava apsorpciju kalcija i fosfata iz crijeva što omogućava normalno stvaranje i mineralizaciju kosti i zuba
• imunološki odgovor
• metabolizam inzulina
• stanična diferencijacija.

Budući da ima specifičnu steroidnu strukturu i mehanizam djelovanja u organizmu, često kažemo kako djeluje poput hormona. Vitamin D se proizvodi u jednom dijelu organizma, prenosi putem krvi, te djeluje ciljano na drugi dio organizma. 

Kratko ćemo se podsjetiti kako zapravo sve to izgleda od uzimanja vitamina D putem hrane, dodataka prehrani ili sintezom u koži do stvaranja aktivnog oblika istoga.

Kolekalciferol - vitamin D3 je prekursor aktivnog vitamina D3 koji se dalje, procesima hidroksilacije kolekalciferola u položaju 1α i 25 – poziciji, pretvara u aktivni oblik 1,25-dihidroksikolekalciferol (kalcitriol).

Hidroksilacija na 25. poziciji odvija se u jetri gdje nastaje 25-hidroksikolekaciferol (25-OH D), dok se hidroksilacija na 1α-poziciji odvija u bubrezima te nastaje konačni aktivni oblik vitamina D3 (1,25-dihidroksikolekalciferol; 1,25-(OH)2-D).

Ako imamo pacijenta s bubrežnim zatajenjem posljedično dolazi do nedostatka vitamina D, odnosno njegove aktivne komponente, što može dovesti do smanjene mineralizacije kosti i osteomalacije.

Zbog nedostatka vitamina D dolazi do smanjenja apsorpcije kalcija iz crijeva, što u kombinaciji sa smanjenjem tubularne reapsorpcije kalcija izaziva hipokalcemiju.

Hipokalcemija i smanjen supresivni učinak 1,25-dihidroksikolekalciferola na paratireoidnu žlijezdu dovodi do povećane sekrecije paratireoidnog hormona (PTH). U konačnici nastaje hiperplazija paratireoidne žlijezde te dolazi do poremećaja arhitekture kosti nazvanog osteoskleroza, javlja se koštana bol, a na rendgenskim snimkama mogu se vidjeti karakteristične promjene na kostima.

Zdrava jetra i bubrezi imaju važnu ulogu u smanjenju deficita vitamina D, odnosno njegovog aktivnog oblika.

No, deficit vitamina D moguć je kod potpuno zdrave jetre i bubrega zbog nedovoljnog unosa hranom, nedovoljnog izlaganja Suncu te nedovoljne suplementacije vitaminom D.

Nedovoljan unos vitamina D uz nedovoljno izlaganje sunčevoj svjetlosti dovodi do kliničkog statusa osobe (starije osobe, žene i djeca koja puno vremena provode u zatvorenom prostoru). Klinički status nedostatka vitamina D iskazuje se hipokalcemijom, hipofosfatemijom ili općom demineralizacijom kosti, bolovima u kostima, spontanim prijelomima i slabošću mišića.

Nedostatak (deficit) vitamina D kod trudnica izaziva manjak i kod fetusa, ako je deficit jače izražen kod majke dolazi do osteomalacije, a kod novorođenčeta nastaje rahitis s promjenama metafize.

Različito se očituje nedostatak vitamina D:

• kod male djece - rahitis izaziva omekšavanje cijele lubanje,
• kod starije djece - sjedenje i puzanje kasni kao i zatvaranje fontanele,
• kod djece u dobi od 1 ─ 4 godine - nastaje povećanje epifiznih hrskavica na donjem dijelu radiusa, ulne, fibule i tibije, razvoj hodanja kasni,
• kod starije djece i adolescenata - bolno hodanje s konačnim deformacijama nogu u obliku slova O ili X,
• kod osoba starije životne dobi - osteomalacija stvara sklonost prijelomima.

Prevencija je jedan od neizbježnih oblika smanjenja deficita vitamina D. Uz pravilnu prehranu namirnicama bogatim vitaminom D (riblje ulje, riblje meso, mlijeko, sir, maslac, žumanjak jajeta, gljive, kvasac, jetra) u različitoj razvojnoj dobi ponekad je potrebna suplementacija.

Terapija deficita vitamina D

Dnevne potrebe za vitaminom D kod zdravih osoba relativno su male, što odrasli uglavnom nadoknađuju izlaganjem Suncu ili pravilnom prehranom (raznolika prehrana koja sadrži vitamin D). Različite studije donose optimalne preporuke za dnevni unos vitamina D.

Dnevna preporučena količina vitamina D potrebna za održavanje normalnog zdravlja iznosi 200 ─ 400 IJ (5-10 µg). Iako su svakodnevne potrebe organizma za vitaminom D relativno male (10 µg), njegov je nedostatak čest – provedena ispitivanja pokazuju nedovoljnu razinu vitamina D kod 40 ─ 50% stanovništva na našem području s većom izraženošću u zimskom periodu.

Status vitamina D u organizmu određuje se vađenjem krvi te mjerenjem koncentracije 25-hidroksikolekaciferola (25-OH D), njegov poluvijek u krvotoku iznosi 2 tjedna pa zato predstavlja mjerljivu vrijednost.

Različita su mišljenja vezana za preporučene koncentracije u krvi, no uvriježeno je mišljenje kako:

• koncentracija niža od 75 nmol/L (30 ng/L) upućuje na manjak vitamina D,
• koncentracije niže od 50 nmol/L (20 ng/mL) upućuju na nedostatak ili deficit vitamina D,
• poželjna koncentracija u osoba starije dobi > 75 nmol/L radi smanjenja rizika od prijeloma,
• hipervitaminoza vitaminom D smatra se kad je koncentracija 25-OH D viša od 250 nmol/L te uz hiperkalcemiju.

Toksični učinci opažaju se pri koncentracijama 25-OH D > 375 nmol/L u krvi, što nastaje kod doza većih od 50.000 IJ vitamina D/dan tijekom nekoliko mjeseci, što dovodi do povećanja kalcija u organizmu u obliku hiperkalcemije i hiperkalciurije.

Maksimalna apsorpcija kalcija u crijevima postiže se kada je koncentracija vitamina D u krvi iznad 75 nmol/L.

Deficit vitamina D može nastati zbog različite etiologije bolesti, pa je i terapija u svakoj pojedinoj bolesti individualna i drugačija.

Deficit vitamina D može se uspješno liječiti njegovim pripravcima kod većine pacijenata.

Orijentacijski se može izračunati kako se za svakih 100 IJ unesenog vitamina D3, koncentracija 25-OH D u krvi povisi za 1,75 – 2,5 nmol/L.

Prilikom nadoknade ili suplementacije vitamina D potrebno je obratiti pažnju na neke od čimbenika kao što su pretilost (budući da se vitamin D pohranjuje u masnom tkivu), malapsorpciju, tj. probleme s crijevima, liječenje kortikosteroidima. U tih osoba potrebno je osigurati više dnevne doze vitamina D (do 2000 IJ).

Nadoknada aktivnim oblicima vitamina D (kalcitriolom i alfakalcidolom) u bolesnika s osteoporozom potrebna je kod kronične bubrežne insuficijencije, kroničnih upalnih bolesti (primjerice reumatoidnog artritisa) te kod liječenja kortikosteroidima.

Dnevne potrebe za vitaminom D kod djece i odraslih

Prevencija rahitisa

• Dojenčad u toku prve godine života: 400 ─ 1.000 IJ
• Djeca starija od jedne godine: 400 IJ

Manjak vitamina D

• Dojenčad u toku prve godine života: 400 ─ 1.000 IJ
• Djeca starija od 1 godine i adolescenti do 18 godina: 600 ─ 1.000 IJ 

Odrasli:

• Trudnice i dojilje: 400 IJ
• Manjak vitamina D: 1.500 ─ 2.000 IJ, ovisno o preporuci liječnika.
• Za prevenciju osteoporoze: 400 – 1.000 IJ
• Odrasli do 70 godina: 600 IJ
• Odrasli preko 70 godina: 800 IJ

Oblici vitamina D

Na tržištu danas postoje brojni pripravci vitamina D koji dolaze u različitim oblicima, kao što su tablete, kapsule, kapi, sprejevi i ampule. Takvi pripravci uglavnom sadrže D3 oblik vitamina D, odnosno kolekalciferol, a osim prema obliku pripravka, razlikuju se i po koncentraciji vitamina D u preporučenoj dnevnoj dozi.

Vitamin D je netopljiv u vodi, on spada u skupinu vitamina topljivih u mastima. Zbog toga je vitamin D u uljnoj otopini puno stabilniji te se može čuvati u tamnim bocama, zaštićeno od svjetlosti pri temperaturi do 25°C. Uljne kapi predstavljaju oblik kojeg organizam lako može resorbirati, te su prikladne za osobe koje imaju problema s gutanjem.

Vitamin D3 je najbolje uzimati iz tekućeg oblika tj. kapi, posebno ako je otopljen u prirodnom ulju iz kojeg se najbolje resorbira i najbolje podnosi. Prirodno ulje u kojem je otopljen vitamin D stabilizira se prirodnim antioksidansima što predstavlja najprirodniji način za konzumiranja vitamina D.

Primjeri iz prakse

PRIMJER 1

Gospođa, 50 godina, javlja se u ljekarnu zbog pojave učestalog umora i povećane tjelesne težine u zadnjih par godina. Probala je s raznim dijetama, nedavno se javila svom liječniku s istim pitanjem. Obavljeni su laboratorijski nalazi iz kojih je vidljivo kako se radi o hipotireozi, za sada je u daljnjoj obradi te još ne uzima terapiju.

Budući da je okolnosti u kojima se nalazi čine nesretnom, obratila se u ljekarnu za pomoć vezano uz brže vraćanje energije radi lakšeg obavljanja dnevnih obaveza.

Kroz komunikaciju koja je obavljena s gospođom doznajemo kako u svojoj prehrani rijetko konzumira plavu ribu, uglavnom je to bijela riba, vidljivo je kako je gospođa prirodno tamnoputa, te joj se u zadnje vrijeme prorjeđuje kosa, tj. ispada, inače je zdrava i ne koristi ništa od lijekova.

SAVJET I PREPORUKA

Gospođi se savjetuje za početak uz raznovrsnu prehranu, koristiti multivitaminski pripravak s produljenim oslobađanjem što joj omogućuje dulje iskorištavanje vitamina i minerala tijekom dana kako bi se smanjio osjećaj umora i iscrpljenosti.

Nadalje, zbog poznatog laboratorijskog nalaza o evidentnoj hipotireozi i prirodno tamnoputoj koži te ispadanja kose, gospođi je preporučeno uz konzultaciju s njenim liječnikom napraviti laboratorijski nalaz statusa vitamina D, te u skladu s istim uzeti suplementaciju.

Uz objašnjenje zašto je to bitno, zbog njene prirodno tamnopute kože slabije se stvara vitamin D jer povećana količina melanina u koži štiti kožu od utjecaja UVB sunčevih zraka, a upravo one su odgovorne za stvaranje vitamina D u koži prirodnim putem. Zatim zbog prisutne hipotireoze i pretilosti sve ukazuje kako postoji mogućnost deficita vitamina D. Isto tako vitamin D sudjeluje u procesu rasta kose jer jača folikul kose te stimulira njen rast.

PRIMJER 2

Mlada osoba, 25 godina, dolazi u ljekarnu vezano uz problem akni i prištića s kojima se "muči" kako sama navodi već duže vrijeme, bila je kod svog liječnika, zatim kod dermatologa, koristila već do sada različite dermatološke pripravke za čišćenje i njegu lica, ali rezultati su "pomalo frustrirajući", navodi zabrinuta mlada žena.

Razgovorom doznajemo kako osim vidljivih kožnih problema mlada žena ima problem s policističnim jajnicima te za regulaciju menstrualnog ciklusa koristi hormonsku kontracepcijsku terapiju. Primijetila je kako se dužim boravkom za ljetnih mjeseci na moru stanje znatno poboljša, misli možda zato što je opuštena na odmoru bez užurbanog dnevnog stresa.

SAVJET I PREPORUKA

Nakon svega što smo doznali iz razgovora, mladoj ženi se savjetuje primjena odgovarajućih dermatoloških pripravaka za njegu i čišćenje lica, te je preporučeno provjeriti status vitamina D3 u organizmu i u skladu s nalazom i konzultacijom s liječnikom uzeti suplementaciju istog.

Obrazloženje: Kod 85% žena sa sindromom policističnih jajnika očituje se manjak vitamina D, budući da se njeno stanje evidentno poboljšava ljeti kod sunčanja, a prirodno je svijetle puti, stvaraju se dovoljne količine vitamina D prirodno u koži pod utjecajem UVB sunčevih zraka te se stanje poboljšava. Uputno je napraviti i laboratorijsku kontrolu statusa vitamina D.

PRIMJER 3

Gospođa, 55 godina, javlja se u ljekarnu s problemima u menopauzi, specifične navale vrućine, razdražljivost i nesanica, te u posljednje vrijeme osjeća umor, bolove u mišićima i kostima. Već neko vrijeme pokušava samoliječenje koristeći različite biljne pripravke, kroz kraći period osjeti poboljšanje, ali nakon nekog vremena stanje je opet slično ili isto. Traži savjet za ublažavanje svojih tegoba.

Razgovorom s gospođom doznajemo kako stanje koje nam opisuje traje već oko godinu dana, te sada ima i povišen krvni tlak (hipertenziju), koristi u terapiji kombinaciju indapamida i perindoprila jednom dnevno, s čime zadovoljavajuće regulira hipertenziju, ali ostali simptomi su prisutni.

SAVJET I PREPORUKA

Zbog karakterističnih simptoma vezanih za menopauzu gospođi se savjetuje uzimanje flavonoida, omega 3 masnih kiselina te neizostavno kalcij i vitamin D zbog navedenih bolova u kostima i mišićima, s uputama kroz koje vrijeme i kako uzimati pojedini pripravak.

Budući da žena u menopauzi teško može nadoknaditi propisanu količinu kalcija i vitamina D isključivo prehranom i time osigurati normalnu mineralizaciju kosti, potrebna je nadopuna dodacima prehrani i to  1.000 ─ 1.200 mg kalcija i 800 ─ 2.000 IJ vitamina D za prevenciju osteoporoze.

Zaključak

Kako bi imali što bezbrižnije i bezbolnije odrastanje, rast i razvoj kosti i zuba u dječjoj i adolescentnoj dobi te ugodniju starost bez boli, bitno je obratiti pažnju na dovoljne dnevne količine vitamina D, naravno uz sve ostale mjere odgovornog ponašanja, raznovrsnu prehranu i tjelovježbu.

Zašto kažemo bez boli? Nedostatak vitamina D u organizmu prvenstveno se odražava na mineralizaciju kosti, a kod izraženijeg nedostatka vitamina D naše kosti s vremenom postaju mekše, nastaje osteomalacija, što za posljedicu ima bolove u kostima. Najčešći razlozi preniske razine vitamina D jesu nedovoljno izlaganje Suncu, većinom smo u zatvorenom prostoru zbog raznih studentskih ili poslovnih obaveza, ili zbog smanjene pokretljivosti uslijed bolesti ili starosti, zatim nedovoljan unos hranom tj. premalo zastupljena masna riba, mlijeko i mliječni proizvodi u svakodnevnoj prehrani.

Iz tog razloga svima se preporučuje barem 15 ─ 20 minuta provesti vani na svježem zraku s kožom izloženom sunčevim UVB-zrakama, koje će omogućiti dovoljne količine vitamina D u koži za dobrobit cijelog organizma, što ćemo moći osjetiti danas i sutra kroz bolje raspoloženje, zdravije kosti, jači imunološki sustav i manje boli. Ako su nam mogućnosti za boravak na suncu otežane iz nekog razloga, uz raznovrsnu i pravilnu prehranu potrebne dnevne količine za vitaminom D možemo nadopuniti pomoću dodataka prehrani. 

Kod različitih bolesnih stanja i većeg nedostatka vitamina D potrebno je isti nadopuniti u određenoj terapijskoj dozi prema smjernicama mjerodavnih tijela te po preporuci liječnika. 

Literatura

R.Walker i C. Edwards (izvorno izdanje), hrvatsko izdanje - V. Božikov i V. Bačić-Vrca: Klinička farmacija i terapija

D. Vranešić Bender, Z. Giljević i suradnici: Smjernice za prevenciju, prepoznavanje i liječenje nedostatka vitamina D u odraslih, Liječ. Vjesn. 2016;138:121–132

M. Medić-Šarić, I. Buhač, V. Bradamante: Vitamini i minerali istine i predrasude

MSD priručnik dijagnostike i terapije, http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik

HALMED, Sažetak opisa svojstava lijekova – pristupljeno 19.05.2020.

Lajla Bencarić: Registar lijekova za 2020. godinu