U prošlosti je se smatralo da majka koja u vrijeme porođaja ima 35 ili više godina, ima najveći rizik da rodi dijete s Downovim sindromom. Stoga se tim ženama nudilo genetsko savjetovanje i amniocenteza ili biopsija korionskih resica. Biokemijski skrining seruma na Downov sindrom za žene ispod 35 godina uveden je 1984. godine, kada je objavljena povezanost između niskih razina majčinog serumskog alfa-fetoproteina (AFP) i Downovog sundroma. Praksa prema kojoj se dobna granica koristila kao determinanta da li je potreban skrining ili ne, stavljena je na kušnju. Ove smjernice razvijene su kako bi se ispitao i evaluirao najbolji dostupan dokaz o upotrebi ultrazvuka i serumskih markera za skrining ove specifične aneuploidije u trudnoći te kako bi se pružile praktične upute za uvođenje skrininga u svakodnevnu kliničku praksu. Dosada su otkriveni i razvijeni brojni markeri i strategije za skrining Downogov sindroma isto kao i algoritmi koji kombiniraju ultrazvučni nalaz sa serumskim markerima tijekom prvog i drugog trimestra. Od markera najkorišteniji su humani korionski gonadotropin (hCG), nekonjugirani estriol u kombinaciji s razinama majčinog serumskog alfa-fetoproteina. Korištenje sva tri markera (trostruki test) ima stopu detekcije za Downov sindrom od otprilike 70%, a daje pozitivne rezultate skrininga u oko 5% trudnoća. Dodavanjem inhibina A trostrukom testu (četverostruki test) poboljšava se detekcija stope na oko 80%. Skrining biokemijskim markerima, ultrazvuk ili kombinacija to dvoje, uvelike se u zadnje vrijeme nude cijeloj trudničkoj populaciji kako bi se dobila što preciznija procjena individualnog rizika za Downov sindrom. Visoka osjetljivost ili stopa detekcije (udio trudnoća s Downovim sindromom koje su identificirane pozitivnim rezultatom skrining testa) uz nisku lažno-pozitivnu stopu dovela je do povećanog korištenja skrininga i smanjenja broja izvedenih amniocenteza. Još jedna važna skrining procedura danas je evaluacija nuhalnog prosvjetljenja, vrlo rane osobine koja se javlja uz brojne fetalne kromosomopatije te genetske i strukturalne anomalije. Smjernice za sistemsko mjerenje nuhalnog prosvjetljenja su standardizirane te pomažu povećanju stope detekcije Downovog sindroma. Za provođenje skrining programa koji uključuju nuhalno prosvjetljenje, preporuča se poseban trening stručnjaka uz odobrenje koje jamči kvalitetu i sigurnost pregleda. Važno prodor ove skrining metode omogućen je u prvom trimestru izražavanjem nuhalnog prosvjetljenja brojčanom mjerom i kombiniranjem tog podatka s vrijednostima slobodnog Beta-hCG i plazmatskog proteina A povezanog s trudnoćom (PAPP-A). Majčini serumski markeri PAPP-A i hCG ili slobodni Beta-hCG učinkoviti su za skrining u prvom trimestru, no razine alfa-fetoproteina, nekonjugiranog estriola i inhibina A korisne su nam samo u drugom trimestru. Specifične preporuke temeljenje na preciznim znanstvenim dokazima su sljedeće:

• Skrining na aneuploidiju identificira žene čiji su fetusi pod povećanim rizikom od Downovog sindroma, trisomije 13 ili 18.
• Skrining i invazivno dijagnostičko testiranje na aneuploidiju trebalo bi ponuditi svim ženama koje se javljaju u službu prenatalne zaštite prije 20. tjedna gestacije, bez obzira na njihovu dob.
• Skrining u prvom trimestru koji koristi kombinaciju nuhalnog prosvjetljenja i biokemijskih markera učinkovit je za skrining opće populacije. Ova strategija rezultira višom stopom detekcije od trostrukog testa u drugom trimestru i komparabilna je s četverostrukim testom, budući da imaju istu stopu lažno pozitivnih rezultata.
• Za skrining u prvom trimestru, mjerenje samo nuhalnog prosvjetljenja manje je učinkovito od kombinacije nuhalnog prosvjetljenja i biokemijskih markera.
• Ako je metodom mjerenja nuhalnog prosvjetljenja izmjereno 3.5mm ili više u prvom trimestru, ženi treba ponuditi ciljani fetalni ultrazvuk, fetalni ehokardiogram ili oboje.
• Ženama kod kojih se skriningom u prvom trimestru otkrije povećan rizik od aneuploidije, treba ponuditi genetsko savjetovanje i mogućnost biopsije korionskih resica ili amniocenteze u drugom trimestru.
• Mjerenje nuhalnog prosvjetljenja trebalo bi se ograničiti na centre i pojedince koji su prošli specifičan trening i imaju važeće odobrenje za izvođenje ove pretrage te prikladnu ultrazvučnu opremu.
• Ženama koje izaberu skrining na aneuploidiju samo u prvom trimestru, treba se ponuditi skrining na defekte neuralne cijevi u drugom trimestru.
• Integrirani skrining koji obuhvaća i prvi i drugi trimestar ima veću osjetljivost i manje lažno pozitivnih rezultata od skrininga samo u prvom trimestru.
• Serumski skrining testovi nisu pouzdani u slučaju multiplih trudnoća.