Pušenje u trudnoći predstavlja značajan javnozdravstveni problem koji ima za posljedicu neželjene učinke na zdravlje i neurološki razvoj djeteta. Kako bi ispitali utjecaj prenatalne izloženosti nikotinu na kasniji razvoj shizofrenije, autori su proveli populacijsko istraživanje koje je uključilo svu djecu rođenu u Finskoj u razdoblju od 1983. do 1998. godine. Podatci o izloženosti nikotinu dobiveni su mjerenjem razine kotinina u majčinom serumu tijekom trudnoće.

Do 2009. godine identificirano je 977 slučajeva shizofrenije, te je svakoj oboljeloj osobi pridružena kontrola. Prosječna dob parova bila je 22,3 godine.

Nakon uzimanja u obzir ključnih kovarijabli, uključujući majčinu dob za vrijeme trudnoće, psihijatrijske poremećaje oba roditelja te socioekonomski status, visoka majčina izloženost nikotinu tijekom trudnoće (koncentracija kotinina >50 ng/mL) povezana je s 38% većim rizikom za razvoj shizofrenije u potomka.

Rezultati ovog istraživanja doprinose otkrivanju etiologije shizofrenije. Gledano biološki, ovi podatci imaju smisla jer je poznato da nikotin utječe na fetalni mozak i njegovo funkcioniranje, te je povezan s promjenama u ponašanju novorođenčeta. Velika je vjerojatnost da neki od učinaka nikotina na mozak mogu dovesti do shizofrenije u kasnijoj dobi.

Stoga, autori poručuju da ukoliko buduća istraživanja potvrde ove rezultate, prevencija pušenja tijekom trudnoće mogla bi smanjiti incidenciju shizofrenije. Međutim, važno je imati na umu da majčino pušenje u trudnoći predstavlja samo jedan od rizičnih faktora za razvoj shizofrenije te se kao takav ne može pripisati svim slučajevima shizofrenije. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se utvrdilo međusobno djelovanje prenatalne izloženosti nikotinu i drugih genetskih i okolišnih čimbenika u razvoju shizofrenije.