Kardiolozi bi trebali služiti svojim pacijentima kao primjer za zdrav stil života koji donosi minimalne kardiovaskularne rizike, no je li to uistinu tako?
Uvod
Položaj u društvu kao i povjerenje koji kardiolozi uživaju među svojim pacijentima, prijateljima i poznanicima (slično kao kod profesionalnih sportaša) razlog je što su često viđeni kao poželjan primjer za zdrave životne navike i stil u svrhu smanjivanja kardiovaskularnog rizika. Za razliku od profesionalnih sportaša, kardiolog ima aktivnu ulogu u edukaciji bolesnika u svrhu promjene životnog stila i ponašanja. Stoga bi bilo poželjno da sami preuzmemo odgovornost i služimo kao primjer (ako je nešto dobro za naše pacijente to mora biti dobro i za nas, kao i vice-versa). (1) Je li to stvarno tako? Razlikuju li se životni stilovi kardiologa u različitim društvenim zajednicama?
Kliničke studije: životne navike kardiologa i kardiovaskularni rizik
Online istraživanje talijanskih kardiologa
Bez obzira na veliki postotak dokumentarnih kardiovaskularnih rizika kardiolozi su sami sebe kvantificirali kao osobe sa minimalnim ili srednjim kardiovaskularnim rizikom. Također su učestalo zabilježene, prekomjerna tjelesna težina i fizička neaktivnost, kao i limitirajuća upotreba kardiovaskularnih lijekova.
Životne navike i kardiovaskularni rizik talijanskih kardiologa istraživan je u studiji Cardiovascular risk profile and lifestyle habits in a cohort of Italian cardiologists (from the SOCRATES Survey) (2) pomoću web-baziranog upitnika. Upitnik se sastojao od četiri sekcije: bazične karakteristike, kardiovaskularni rizici i bolesti, životne navike kao i medikamentozna terapija. U periodu od 3 mjeseca upitnik je popunila samo 1/3 talijanskih kardiologa (1700 od 5240). Više od 49% ispitanika imalo je 1 od 5 klasičnih kardiovaskularnih rizika (arterijska hipertenzija, dislipoproteinemija, dijabetes, aktivni nikotinizam, prethodni vaskularni događaj). Više od 28 ispitanika imalo je dva i više kardiovaskularnih rizika, a samo 22% je bilo bez kardiovaskularnih rizika u skladu sa dobi i spolom koji bi se mogli smatrati da su u skupini niskog rizika za kardiovaskularne bolesti. Bez obzira na veliki postotak dokumentarnih kardiovaskularnih rizika kardiolozi su sami sebe kvantificirali kao osobe sa minimalnim ili srednjim kardiovaskularnim rizikom. Također su učestalo zabilježene, prekomjerna tjelesna težina i fizička neaktivnost, kao i limitirajuća upotreba kardiovaskularnih lijekova.
Anketno istraživanje američkih kardiologa
Terapiju acetilsalicilnom kiselinom i statinom svakodnevno je uzimalo oko 1/3 američkih kardiologa. U odnosu na opću populaciju arterijska hipertenzija je skoro dvostruko češće liječena nego kod odraslih Amerikanaca.
U studiji Personal health habits of American cardiologists iz 2006. godine(2) su opisane životne navike i kardiovaskularni rizik američkih kardiologa. U studiji se radilo o anonimnoj anketi podijeljenoj u tri sekcije: demografski podaci, medicinska povijest bolesti, kao i sadašnja medikamentozna terapija. Upitnici su analizirani i uspoređeni sa odgovarajućim podacima za opću populaciju iz odgovarajućih nacionalnih baza podataka. Od 800 poslanih upitnika, potpuno obrađeno i spremno za analizu je bilo 471 (59%). Prosječna dob učesnika u ispitivanju je bila 48. godina, a od ukupne populacije 7,1% su bile žene. Prosječni indeks tjelesne mase (ITM) je bio 20 kg/m2, a 8% je bilo pretilo (ITM >od 30 kg/m2). Od kardiologa koji su učestvovali u istraživanju 1,3% su bili aktivni pušači, 89% se aktivno bavilo tjelovježbom (jednom ili više puta tjedno) i 72% ispitanika je konzumiralo jedno ili više alkoholnih pića tjedno. Među alkoholnim pićima prevladavala je konzumacija crnog vina. Od kardiovaskularnih rizika zabilježena je incidencija dislipoproteinemije u 28% ispitanika, arterijske hipertenzije u 14% ispitanika te šećerne bolesti u 0,6% ispitanika. Od ukupnog broja ispitanika 4% je doživjelo akutni koronarni incident. Usporedbom sa odgovarajućom kohortom američke populacije kod kardiologa se bilježi niža incidencija hipertenziji, dislipoproteinemiji i šećerne bolesti. Odnos aktivnih pušača u odnosu na opću američku populaciju je bio 1/18, a učestalost pretilosti je bila tri puta manja nego u općoj populaciji.
Terapiju acetilsalicilnom kiselinom i statinom svakodnevno je uzimalo oko 1/3 američkih kardiologa. U odnosu na opću populaciju arterijska hipertenzija je skoro dvostruko češće liječena nego kod odraslih Amerikanaca.
Zaključak
Uloga kardiologa kao primjera poželjnih životnih navika i načina života u svrhu smanjenja kardiovaskularnog rizika izrazito se razlikuje od populacije kardiologa u SAD-u i Italiji. Nedostatak adekvatnog istraživanja za populaciju hrvatskih kardiologa ostavlja otvoreno pitanje o navikama i kardiovaskularnom riziku, kao i je li hrvatski kardiolog poželjan model zdravog stila života za svoje pacijente.
Literatura
1. DeMaria AN. The cardiologist as a role model. Am Coll Cardiol. 2007;50(25):2438-9.
2. Temporelli PL1, Zito G, Faggiano P; SOCRATES Investigators. Cardiovascular risk profile and lifestyle habits in a cohort of Italian cardiologists (from the SOCRATES Survey). Am J Cardiol. 2013;112(2):226-30. doi: 10.1016/j.amjcard.2013.03.020. Epub 2013 Apr 12.
3. Abuissa H1, Lavie C, Spertus J, O'Keefe J Jr. Personal health habits of American cardiologists.Am J Cardiol. 2006;97(7):1093-6. Epub 2006 Feb 28.
