Taj sindrom nije samo bolest na kraju kardiovaskularnoga kontinuuma, povezana s učestalim bolničkim liječenjem i visokom smrtnošću, već i čimbenik rizika za nastanak fibrilacije atrija, moždanog udara ili koronarne bolesti srca. Zatajivanje srca može nastati i kao posljedica drugih srčanožilnih bolesti, a posebice hipertenzivne, koronarne i reumatske bolesti srca. Kako se nastanak i progresija spomenutih bolesti mogu djelomično spriječiti, većina bolesnika sa ZS-om mogla bi se uspješnije liječiti, i time omogućiti bolja kvaliteta života i preživljenje.

Izborom tematskih cjelina u aktualnom broju „Medixa“ predstavljen je edukativni program koji ima za cilj poboljšanje kliničkih ishoda i kvalitete života, promociju preventivnih aktivnosti te poboljšanje svjesnosti o značenju bolesti u bolesnika i zdravstvenih djelatnika. Nadalje, cilj je izdanja doprinijeti primjeni novih znanja u liječenju srčanih bolesnika i uputiti na najbolje, najprimjerenije i najracionalnije dijagnostičkoterapijsko-organizacijske postupke zbrinjavanja, sukladno smjernicama Europskoga kardiološkog društva te posredno promovirati nastavak istraživanja novog i učinkovitijeg liječenja medikamentima i medicinskim uređajima.

Izdanje je realizirano u povodu održavanja 10. kongresa Hrvatskog kardiološkog društva početkom studenog u Zagrebu.

Mario Ivanuša: Uvodnik

Mario Ivanuša, Verica Kralj: Epidemiologija zatajivanja srca u Republici Hrvatskoj

Kristina Selthofer-Relatić, Ines Drenjančević: Čimbenici rizika za kronično zatajivanje srca

Luka Zaputović, Teodora Zaninović Jurjević, Alen Ružić: Klinička slika zatajivanja srca

Danijel Planinc: Racionalna dijagnostika zatajivanja srca

Viktor Peršić, Marko Boban: Neinvazivne metode oslikavanja srca i njihova uloga u kroničnome zatajivanju srca

Aleksandar Knežević: Liječenje kroničnoga zatajivanja srca s posebnim osvrtom na nove lijekove

Duška Glavaš: Registri za zatajivanje srca