Ove bolesti se obično nalaze u tropskim i sub-tropskim područjima i čine 17% svih zaraznih bolesti u svijetu. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) više je od polovine svjetskog stanovništva izloženo riziku obolijevanja od bolesti kao što su denge, malarija, lišmanijaza, žuta groznica i druge. Prema procjenama Europskog centra za prevenciju i nadzor nad zaraznim bolestima (European Center for Disease Prevention and Control, ECDC) vektorske bolesti čine 29% udjela u svim zaraznim bolestima tijekom posljednjih 10 godina u Europi.
Među navedenim postotkom dominiraju bolesti koje prenose komarci. Bolesti koje prenose krpelji također su od velike javnozdravstvene važnosti u Europi.
Među zabilježenim vektorskim bolestima u Hrvatskoj, najveći je broj prijava oboljelih od Lyme borelioze i krpeljnog meningoencefalitisa, koje prenose krpelji. U rujnu 2010. godine prvi puta u Hrvatskoj zabilježeni su oboljeli od autohtone dengue. Krajem ljeta 2012. godine prvi puta su zabilježeni slučajevi West Nile meningoencefalitisa u istočnim dijelovima Hrvatske, dok su 2013. godine u 3 oboljelih prvi puta dijagnosticirani neuroinvazivni oblici bolesti uzrokovani Usutu virusom u Hrvatskoj.
Iva Pem-Novosel