Rezultati studije objavljene u časopisu Pediatrics pokazuju da je klinički alat za predviđanje nazvan „Pravilo sedmice“ pouzdan u identifikaciji djece niskim rizikom za meningitis u sklopu Lymeske bolesti.
U periodu dok se čekaju rezultati seroloških pretraga praćenje bolesnika koji su svrstani u niski rizik za meningitis u sklopu Lymeske bolesti može biti ambulantno što može smanjiti broj nepotrebnih prijema u bolnicu i primjenu parenteralne antibiotske terapije.
Serološka dijagnostika Lymeske bolesti može potrajati nekoliko dana. U periodu dok čekaju rezultate seroloških pretraga, liječnici su u nezgodnoj poziciji jer u djece s pleiocitozom u cerebrospinalnom likvoru (CSL) moraju donijeti odluku o hospitalizaciji i započinjanju empirijske parenteralne antibiotske terapije. Stoga bi ranija identifikacija one djece koja imaju nizak rizik za meningitis u sklopu Lymeske bolesti omogućila ambulantno praćenje u periodu dok se čekaju rezultati serololoških pretraga.
Prethodno je razvijen jedan alat za kliničko predviđanje niskog rizika za meningitis u sklopu Lymeske bolesti koji su razvili Avery i suradnici i koji se temeljio na trajanju glavobolje, prisutnosti kranijalnog neuritisa i postotku monunukleara u CSL-u. Taj je alat relativno složen i zahtjeva složene matematičke kalkulacije za izračun rizika.
Međutim, razvijen je novi, sličan ali pojednostavljeni alat, nazvan „Pravilo sedmice" koji utvrđuje 3 specifična kriterija prema kojima se bolesnici mogu svrstati u niski rizik za meningitis u sklopu Lymeske bolesti. To su: trajanje glavobolje manje od 7 dana, manje od 70% mononukleara u CSL-u, odsutnost pareze sedmog ili bilo kojeg drugog kranijalnog živca.
U novoj studiji koja je bila retrospektivna, ispitivana je učinkovitost „Pravila sedmice" u velikoj multicentričnoj kohorti djece s pleiocitozom u CSL-u koja su se prezentirala u hitnim službama 3 velika urbana pedijatrijska centra u endemskim područjima za Lymesku bolest u Sjedinjenim Američkim Državama. Djeca su bila u dobi od 90 dana do 19 godina.
Meningitis u sklopu Lymeske bolesti prema Centru za kontrolu u pervenciju bolesti (CDC) definira se kao pozitivan serološki odgovor na infekciju borelijom ili pristutnost karakteristične kožne promjene (erythema migrans). Meningitis je prezentirajuća manifestacija u oko 1% djece s Lymeskom bolesti. Simptomi su slični aseptičkom meningitisu. U endemskim područjima tijekom ljeta i jeseni ako bolesnik nema prvi stadij bolesti, erythemu migrans, teško se može razlikovati meningits u sklopu Lymeske bolesti od onog u sklopu enterovirusne bolesti ili nekog drugog tipa aseptičkog meningitisa.
Rezultati ove studije pokazali su da je od ukupno 423 djece, njih 117 imalo meningitis u sklopu Lymeske bolesti (28%; 95% interval pouzdanosti [CI], 24% - 32%), njih 306 aseptički meningitis (72%; 95% CI, 68% - 76%), dok niti jedno dijete nije imalo bakterijski meningitis.
Od 130 djece koja su prema „Pravilu sedmice" svrstana u skupinu niskog rizika, njih je 5 imalo meningitis u sklopu Lymeske bolesti (osjetljivost, 112 od 117 [96%; 95% CI, 90% - 99%]; specifičnost, 125 od 302 [41%; 95% CI, 36%- 47%]).
Od 390 djece bez prvog stadija (erythema migrans), njih je 3 od 127 ispitanika svrstanih u niski rizik imalo meningitis u sklopu Lymeske bolesti (2%; 95% CI, 0% - 7%).
Iako rezultati pokazuju da se precizna identifikacija djece s niskim rizikom može postići koristeći i Avery klinički alat za predviđanje i „Pravilo sedmice", autori napominju da „Pravilo sedmice" nudi jednostavniji način predviđanja. Lakše se provodi i značajno je jednostavniji za primjenu od Avery alata za predviđanje meningitisa u sklopu Lymeske bolesti.
„U periodu dok se čekaju rezultati seroloških pretraga praćenje bolesnika koji su svrstani u niski rizik za meningitis u sklopu Lymeske bolesti može biti ambulantno što može smanjiti broj nepotrebnih prijema u bolnicu i primjenu parenteralne antibiotske terapije", naglasili su autori. „Potencijalni benefit ranog uvođenja parenteralne antibiotske terapije za meningitis u sklopu Lymeske bolesti treba odvagati u odnosu na rizik od medicinske pogreške tijekom hospitalizacije, mogućnosti nastanka bolničke infekcije i mogućnosti razvoja nuspojava na potencijalno nepotrebnu antibiotsku terapiju."
„Važno je da su bolesnici pomno praćeni do pristizanja rezultata seroloških pretraga i da u tom periodu imaju pristup kontrolnom liječničkom pregledu kako bi se osiguralo rano započinjanje prikladne antibiotske terapije u svrhu izbjegavanja komplikacija povezanih s meningitisom u sklopu Lymeske bolesti kao što su edema papile, pseudotumor mozga i u rijetkim slučajevima sljepoća", istaknuto je u zaključku.
