Povećavaju li pesticidi rizik za Alzheimerovu bolest?
29.01.2014.
Povišena razina produkta metabolizma pesticida u serumu povezana je s četiri puta većim rizikom za Alzheimerovu bolest, objavljeno je u časopisu JAMA Neurology. Studija je također pokazala da su nosioci alela APOE4 ε4 podložniji negativnom utjecaju pesticida. Pravodobno prepoznavanje povišene razine pesticida u serumu te nosioca APOE ε4 alela omogućilo bi rano dijagnosticiranje Alzheimerove bolesti u nekih ljudi.
Autori ove američke studije ističu kako je unatoč iznimnoj važnosti ovih rezultata još rano da bi se počelo mjeriti razinu DDE-a u populaciji oboljelih od Alzheimerove demencije te da je potrebno ponoviti studiju na većem broju ispitanika.
Uzroci Alzheimerove bolesti (AB) još su nejasni, no smatra se da je najvjerojatniji uzrok kombinacija genetskih i okolišnih čimbenika. Epidemiološke studije već su upozorile na veću učestalost AB u radnika izloženih visokim koncentracijama pesticida. Pesticidi djeluju tako da povećavaju razinu prekursora amiloida, proteina čije nakupljanje u mozgu uzrokuje neurodegeneraciju.
Istraživanje je dizajnirano kao slučajevi-kontrole (engl. case-control study). Serumske razine diklordifenildikloroetilena (DDE), metabolita pesticida diklorodifeniltriklorethana (DDT-a) mjerene su u 79 kontrola i 86 slučajeva AB. Mjerena je povezanost između razine DDE, dijagnoze AB, težine AB mjerene testom procjene mentalnog stanja (engl. Mini-Mental State Examination, MMSE) i genetskog APOE4 statusa.
Razine DDE bile su 3.8 puta veće u serumu osoba s AB u usporedbi s kontrolama (2.64 ng/mg kolesterol i 0.69 ng/mg kolesterol; P < .001) (razine DDE-a izražavaju se razinama slobodnog kolesterola).
DDT jedan je od najpoznatijih insekticida i pesticida. U posljednjih par desetljeća u Europi i SAD-u bilježi se značajan pad koncentracije DDT u okolišu, no neke ga zemlje (Indija, Španjolska) još koriste kao pesticid pa je izloženost i dalje prisutna preko namirnica iz tih zemalja. Znanstvena ispitivanja pokazuju negativan utjecaj DDT-a na plodnost ljudi. DDT i njegovi razgradni produkti imaju hormonsko djelovanje koje je slično djelovanju estrogena. Masno tkivo djeluje kao biološki pojačivač djelovanja DDT-a te kao njegovo skladište. Trovanje DDT-om nakon oralnog uzimanja manifestira se preznojavanjem, gubitkom osjeta na usnama i jeziku, glavoboljom i mučninom. Pri uzimanju većih doza dolazi do smetnji u ravnoteži, pomućenja svijesti različitog stupnja, grčeva i smetnji srčanog ritma. Svjetska zdravstvena organizacija 2006. godine odobrila je uporabu DDT-a u eradikaciji malarije.
Autori ove američke studije ističu kako je unatoč iznimnoj važnosti ovih rezultata još rano da bi se počelo mjeriti razinu DDE-a u populaciji oboljelih od Alzheimerove demencije te da je potrebno ponoviti studiju na što većoj kohorti.
