x
x

Svjetski dan borbe protiv artritisa, 12. listopada

  14.10.2013.

Reumatski artritis teška je, kronična, upalna bolest vezivnog tkiva koja se najviše očituje na zglobovima. Procjenjuje se da danas u Europi od reumatskih bolesti boluje više od 300 milijuna ljudi, od čega više od tri milijuna boluje od reumatoidnog artritisa. Zbog toga je Svjetska zdravstvena organizacija ovo desetljeće proglasila «Desetljećem kostiju i zglobova» u sklopu kojeg se 12. listopada obilježava i Svjetski dan borbe protiv reumatskog artritisa.

Svjetski dan borbe protiv artritisa, 12. listopada
Prema podacima Hrvatskog registra osoba s invaliditetom najčešći uzroci invaliditeta pripadaju oštećenjima lokomotornog sustava, 153 729 osoba s tim uzrokom invaliditeta, pri čemu je 65 769 osoba sa artropatijama.

Ta upalna bolest najčešće zahvaća zglobove šaka i stopala te vrlo brzo dovodi do radne i funkcionalne nesposobnosti.

Prema podacima Hrvatskog registra osoba s invaliditetom najčešći uzroci invaliditeta pripadaju oštećenjima lokomotornog sustava, 153 729 osoba s tim uzrokom invaliditeta, pri čemu je 65 769 osoba sa artropatijama.

U tom poremećaju imunološki sustav napada hrskavično tkivo, kosti i, ponekad, unutarnje organe. Od zglobova su najčešće zahvaćeni mali zglobovi šake, zglavci, ramena, koljena i gležnjevi.

Reumatski artritis češće zahvaća žene nego muškarce. Često se pojavljuje kod osoba mlađih od 40 godina, uglavnom u dobi između 20. i 45. godine, iako se može javiti u djetinjstvu ili starosti, a ne rijetko i kod male djece.

Primarni uzrok reumatskog artritisa još nije poznat. Prema najprihvatljivijoj teoriji "okidač" reumatskog artritisa je kombinacija nekoliko čimbenika, među kojima su nenormalni autoimuni odgovor, genetska predispozicija, virusna ili bakterijska infekcija, pa čak i loša prehrana. Stoga je najmanje što možemo učiniti za sebe paziti na prehranu! Treba jesti biljnu hranu bogatu željezom, kao što su brokula, kelj, prokulica, cvjetača, grašak te meso i riba.

Cilj obilježavanja Svjetskog dana artritisa je poboljšati kvalitetu života ljudi koji pate od koštano-mišićnih bolesti, ojačati poziciju pacijenata i promovirati troškovno učinkovite načine prevencije i liječenja tih bolesti. Iako bi osobe koje boluju od osteoartritisa trebale biti tjelesno aktivne kako bi ublažile svoje bolove i poboljšale sposobnost kretanja, čini se kako se sve veći broj pacijenata navikava na sjedilački način života.

Iako imaju bolesne zglobove, pacijente treba podsjećati kako je tjelesna aktivnost zapravo dobra za njih. Osobe s artritisom bi trebale biti tjelesno aktivne koliko god je to moguće, čak i ako uspiju manje nego što se preporučuje. Kada je u pitanju tjelesna aktivnost, postoje dokazi da su dobrobiti daleko veće nego rizici, a neaktivnost je pogotovo štetna za zdravlje.

U Hrvatskoj će se i ove godine, nizom manifestacija, obilježiti ovaj dan te doprinijeti podizanju svijesti o ovoj skupini bolesti te unapređenju kvalitete života oboljelih.

dr. sc. Tomislav Benjak

www.hzjz.hr