x
x

Prevalencija poremećaja vida u RH

  06.07.2013.

Podaci o prevalenciji poremećaja vida u RH temeljem podataka Hrvatskog registra osoba s invaliditetom objavljeni su u novom broju mrežnog izdanja Hrvatskog časopisa za javno zdravstvo.

Prevalencija poremećaja vida u RH
Slijepe i slabovidne osobe vjerojatno nisu dovoljno upoznate sa svojim pravima te ne prolaze sustav vještačenja koji je temelj za registriranje invaliditeta u RH te nisu upoznate ni sa prednostima koje nosi članstvo u Savezu slijepih.

Vid je jedan od osjeta kojemu je organ oko, a pomoću kojega primjećujemo, razaznajemo svjetlo, boje, oblike i udaljenosti. Uslijed različitih oštećenja struktura oka i/ili vidnih puteva dolazi do razvoja poremećaja vida.

Postoje četiri razine oštećenja vidne funkcije, prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti 10 (1): normalni vid, umjereno oštećenje vida; teško oštećenje vida i sljepoća.

U Registru osoba s invaliditetom registrirani su parametri za 520 471 osobu s invaliditetom, 12% ukupne populacije, od čega njih 17 750 ima uzrok invaliditeta oštećenja vida razmjera u skladu s Zakonom o registru osoba s invaliditetom. Oštećenja vida kao uzrok invaliditeta u nešto većem broju zabilježena su kod muškoga spola (9651 osoba) u odnosu na žene (8099 ženskih osoba). Ovaj uzrok invaliditeta zabilježen je u svim dobnim skupinama a najveći broj osoba je u radno aktivnoj dobi (8285 osoba), a zatim slijede dobna skupina 65+ (8078 osoba) te dječja dob (0-19 godina) s 1388 djece s oštećenjima vida kao uzrokom invaliditeta. U grupaciji od 17 750 osoba s oštećenjem vida, kao uzrokom invaliditeta, kod 5092 osoba u rješenjima se navodi sljepoća, pri čemu je učestalost gotovo identična kod muškog i ženskog spola (2592 muških i 2500 ženskih slijepih osoba).

Zakon o hrvatskom registru o osobama s invaliditetom predviđa prikupljanje podataka i iz primarne te specijalističko konzilijarne zdravstvene zaštite, no zbog činjenice da je potrebno za prijavu invaliditeta iz ovih izvora, ispuniti vrlo opširan papirni obrazac, obuhvat je vrlo slab. Od početka rada Registra, 2002. godine, prikupljeno je svega 6400 prijava iz navedenog izvora za svega 60 slijepih osoba.

Ova mogućna pod registracija oštećenja vida u RH, temeljem usporedbe međunarodnih i podataka Registra osoba s invaliditetom ali i procjenama Saveza slijepih, može ukazivati da slijepe i slabovidne osobe nisu dovoljno upoznate sa svojim pravima te ne prolaze sustav vještačenja koji je temelj za registriranje invaliditeta u RH ali nisu upoznate ni sa prednostima koje nosi članstvo u Savezu slijepih.

Informatizacija sustava zdravstva sa uvrštavanjem potrebe prijavljivanja, u Registar osoba s invaliditetom, svih vrsti invaliditeta pa tako i oštećenja vida zasigurno će povećati kvalitetu epidemioloških podataka za ovu vrstu invaliditeta.