Slabovidnost (ambliopija) kod djece izlječiva je u više od 90 posto slučajeva ako se rano otkrije i liječi, pa je vrlo važno da se roditelji odazovu na prvi pregled vida svojeg djeteta, koji se preporučuju s navršene četiri godine života.

U Republici Hrvatskoj do sada se probir na slabovidnost činio tek u sklopu sistematskog pregleda pri upisu u osnovnu školu, kada je za liječenje ambliopije prekasno. Ministarstvo zdravlja 1. lipnja 2015. godine donijelo je odluku kojom probir na ambliopiju postaje dostupan svoj četverogodišnjoj djeci kao dio preventivne politike očuvanja zdravlja ne samo djece već prospektivno i cjelokupne populacije. Promicanje svjesnosti o ambliopiji kontinuirani je cilj hrvatskog društva u cjelini.

Ambiopija se definira kao smanjenje ili gubitak dijela vidnih funkcija - vidne oštrine, percepcije kretanja, osjećaja dubine prostora, razlikovanja kontrasta, a bez prisutne vidljive bolesti oka. Uzrok razvijene ambliopije je izostanak dozrijevanja vidnog dijela mozga zbog nedovoljne vidne stimulacije. Ukoliko se u ranom periodu života djeteta ambliopija ne liječi oko može postati funkcionalno slijepo, jer je nakon sedme godine života razvoj vidnog dijela mozga najvećim dijelom završen. Rizični čimbenici za nastanak ambliopije su u više od 90% slučajeva izražene refraktivne greške i strabizam (škiljavost, bijeg oka). Liječenje ambliopije ovisi o uzroku. Smatra se da je probir testiranjem vidne oštrine četverogodišnjaka najpouzdaniji za otkrivanje ambliopije, s obzirom na to da se tim jednostavnim testom može otkriti i do 97% svih anomalija oka. U desetak razvijenih zemalja rani probir i liječenje ambliopije uvriježena su javnozdravstvena politika. Rano liječenje ambliopije među najisplativijim je postupcima, a Nobelova nagrada za medicinu 1981. godine dodijeljena je upravo za objašnjenje patofizioloških procesa ambliopije.