x
x

Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga, 26. lipnja

  24.06.2013.

Dan 26. lipnja proglašen je Međunarodnim danom borbe protiv zlouporabe i nezakonitog prometa drogama. Opća skupština Ujedinjenih naroda pokrenula je obilježavanje ovoga dana kako bi se podigla svijest o ovom važnom pitanju. Gotovo 200 milijuna ljudi širom svijeta koriste nedopuštene droge, što je ekvivalent za oko 5 posto svjetske populacije dobi 15-64 godine.

Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga, 26. lipnja
Glavno sredstvo zbog kojeg ovisnici dolaze na tretman je heroin, a među mladima je marihuana. Prosječna dob prvog dolaska na liječenje je oko 25 godina, a put razvoja ovisnosti do traženja medicinske (ili druge) pomoći je punih deset godina. 35% ovisnika (uglavnom heroinskih ovisnika) izravno ulaze u terapijske zajednice i ne traže pomoć u zdravstvenom sustavu.

U Hrvatskoj se zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u zdravstvenom sustavu godišnje liječi oko 7.500 osoba. Tijekom 2012. godine registrirano je 7.855 osoba liječenih zbog ovisnosti o psihoaktivnim drogama od kojih je 1.120 osoba bilo po prvi puta na liječenju.

Najveći broj ukupno registriranih ovisnika (oko 80%) na liječenju je zbog zlouporabe opijata. Također, kod velikog broja ovisnika zastupljena je poliuporaba droga gdje su opijati glavno sredstvo ovisnosti. Međutim, posljednjih godina u broju novoregistriranih ovisnika bilježi se trend pada opijatskih ovisnika te je posljednje dvije godine njihov udio ispod 30%. Oko 80% liječenih ovisnika čine muškarci. Glavno sredstvo zbog kojeg ovisnici dolaze na tretman je heroin, a među mladima je marihuana. Prosječna dob prvog dolaska na liječenje je oko 25 godina, a put razvoja ovisnosti do traženja medicinske (ili druge) pomoći je punih deset godina. Kao najčešći povod početka uzimanja psihoaktivnih tvari navodi se utjecaj vršnjaka ili partnera, znatiželja, zabava, psihološki problemi, problemi u obitelji, želja za samopotvrđivanjem i drugi. Nadomjesna farmakoterapija najraširenija je metoda tretmana ovisnika u zdravstvenom sustavu. Dostupni podatci iz terapijskih zajednica i nevladinih organizacija ukazuju da oko 35% ovisnika (uglavnom heroinskih ovisnika) izravno ulaze u terapijske zajednice i ne traže pomoć u zdravstvenom sustavu.

Klasični pristupi u strateškom suočavanju s problemima ovisnosti su smanjenje potražnje i smanjenje štete. Dok se pri smanjenju štete nastoje suzbiti posljedice ovisničkog ponašanja što ranijim uključivanjem u tretman i sprječavanjem posljedica povezanih s uzimanjem droga, aktivnosti primarne (odnosno univerzalne, selektivne i indicirane) prevencije usmjerene su odgovornijem ponašanju i podizanju svijesti, samopoštovanja i samopouzdanja te usvajanja društvenih vještina i pravilnog donošenja odluka u mladih. Osobna i obiteljska odgovornost za usvajanje ponašanja i navika ne može djelovati ako za to nema društvene, zakonske i političke podrške.