Svake godine u Sjedinjenim Američkim državama 4000 dojenčadi umire bez prethodno poznate bolesti ili ozljede, naglom i neočekivanom smrću. Nagla neočekivana smrt dojenčeta (eng. Sudden unexpected infant death - SUID) može nastati iz različitih razloga, uključujući prethodno nedijagnosticirani metabolički poremećaj i homicid. Međutim, preko pola slučajeva SUID-a pripisuje se sindromu nagle dojenačke smrti (SIDS), koji se definira kao smrt koja ostaje neobjašnjena nakon istrage (uključujući autopsiju, istragu mjesta smrti i pregled dojenčetove kliničke anamneze).

Autori pod vodstvom dr. P. Schnitzer sa Sveučilišta u Missouriu, Columbia, proveli su studiju kako bi ispitali sličnosti i razlike u faktorima rizika za SUID među dojenčadi čija je smrt na kraju klasificirana kao SIDS, gušenje ili neodređeni uzrok. Studija je bila retrospektivna i temeljila se na podacima koji su prikupljeni od 2005. do 2008. godine iz 9 saveznih država. Ukupno je analizirano 3136 slučajeva SUID-a povezanih sa spavanjem. Slučajevi su kategorizirani u jednu od 3 kategorije: SIDS (n = 960 [30.6%]), gušenje (n = 939 [29.9%]), i neodređeni uzrok (n = 1237 [39.5%]).
Pokazalo se da je samo oko četvrtine dojenčadi spavalo u kolijevci na leđima kada je nađeno, a njih čak 70% nađeno je na podlozi koja nije namijenjena za spavanje dojenčeta, kao što je krevet za odrasle. 64% dojenčadi je dijelilo površinu za spavanje; njih je gotovo pola spavalo s odraslom osobom.

Značajno više dojenčad čija je smrt bila klasificirana kao gušenje ili neodređeni uzrok nađena je na površini koja nije namijenjena za spavanje dojenčadi i površinu za spavanje je dijelila s drugom osobom, za razliku od dojenčadi čija je smrt bila klasificirana kao SIDS.

Nemogućnost generalizacije, s obzirom da su podaci prikupljeni iz svega 9 saveznih država, najveći je nedostatak ove studije. Međutim, podaci su u skladu s ranijim studijama i nedvojbeno upućuju na to da veliki udio slučajeva SUID-a uključuje opasnosti u okruženju u kojem dijete spava, kao što su ne spavanje u leđnom položaju, korištenje podloga koje nisu namijenjene za spavanje dojenčadi i prisutnost osoba ili objekata (posteljina) na površini za spavanje.

Autori pozivaju na provođenje daljnjih ispitivanja koja bi se fokusirala na razvoj novih intervencija za poboljšanje bihevioralnih promjena koje bi dovele do sigurnijeg okruženja za spavanje dojenčadi.