U ovom istraživanju sudjelovalo je 25 zdravih žena kod kojih je, već uslijed blage dehidracije, došlo do promjene raspoloženja i povećanog umora te na kraju i do glavobolje.

Životna dob žena koje su sudjelovale u istraživanju bila je u prosjeku 23 godine. Istraživanje se odvijalo u tri faze u trajanju po 28 dana. U prve dvije faze dehidracija je izazvana hodanjem po pokretnoj traci s ili bez diuretičke tablete koja potiče mokrenje, dok su u trećoj fazi žene sjedile ispred računala.

Tijekom istraživanja žene su prošle niz testiranja kojima se mjerila njihova koncentracija, pamćenje i raspoloženje kako u trenucima dehidriranosti, tako i razdobljima kad nisu dehidrirale.

Rezultati pokazuju da blaga dehidracija nema utjecaja na mentalne sposobnosti ispitanica, no postoji mali negativan porast u percepciji težine zadatka, a javlja se i nedostatak koncentracije.

Istraživači su također testirali učinke blage dehidracije na muškarce. Rezultati pokazuju da su rizici vezani uz dehidraciju, među pripadnicima oba spola, prilično slični.

Istraživači smatraju da ovo istraživanje treba poslužiti kao podsjetnik da moramo ravnomjerno rasporediti unos tekućine jer u trenutku kada osjetimo žeđ smo često već dehidrirali. Suptilni znakovi poput glavobolje ili umora mogu također biti način na koji nam naše tijelo poručuje da trebamo piti više vode, a utjecaj blage dehidracije može biti i više naglašen kod visoko rizičnih skupina kao što su djeca i starije osobe.

Za većinu ljudi preporuka je da se konzumira šest do osam čaša vode dnevno, no ne trebaju svi istu količinu tekućine. Osobe s kongestivnim zatajenjem srca i ljudi s određenim vrstama bolesti bubrega trebali bi ograničiti unos tekućine te razgovarati sa svojim liječnikom o tome koliko vode trebaju piti.