Cilj svjetskog dana vode je upozoriti i podići svijest o 2 milijarde ljudi koji žive bez pristupa pitkoj vodi s fokusom na podržavanje postizanja ciljeva UN-ove Agende 2030 održivih razvoja (SDG 6): Voda i odvodnja za sve do 2030. g.

Tema za 2022. g. su „Podzemne vode“, a ovogodišnje ime kampanje glasi „Podzemne vode – učinimo nevidljivo vidljivim“.

Podzemne vode su nevidljive, ali je njihov utjecaj vidljiv posvuda. Izvan vidokruga, pod našim nogama, podzemna voda je skriveno blago koje obogaćuje naše živote. U najsušim dijelovima svijeta, to je možda jedina voda koji ljudi imaju.

Kako samo ime kaže, podzemne vode su vode koje se nalaze pod zemljom, a nalazimo ih u vodonosnicima, geološkim formacijama stijena, pijeska i šljunka koji sadrže znatne količine vode. Napajaju izvore, rijeke, jezera te prodiru u mora i oceane. Podzemne vode se uglavnom obnavljaju padalinama i otapanjem snijega koje se infiltriraju u tlo.

Skoro sva tekuća slatka voda na svijetu je podzemna voda. Život bez nje nije moguć. Koristi se za opskrbu pitkom vodom, sanitarne sustave, poljoprivredu, industriju i ekosustave. Mnoga sušna područja ovise samo o podzemnim vodama.

Na mnogim mjestima ljudske aktivnosti prekomjerno koriste i zagađuju podzemne vode. Prekomjerno iskorištavanje može dovesti do nestabilnosti i slijeganja tla, dok u priobalnim područjima može doći do prodora morske vode ispod kopna. Podzemne vode su onečišćene u mnogim područjima, a sanacija je često dug i težak proces. To povećava troškove prerade podzemnih voda, a ponekad čak i onemogućuje njihovu upotrebu.

Na drugim mjestima ne znamo koliko podzemne vode leži ispod nas, što znači da možda ne uspijevamo iskoristiti potencijalno vitalni vodni resurs. Istraživanje, zaštita i održivo korištenje podzemnih voda bit će ključno za preživljavanje i prilagodbu klimatskim promjenama i zadovoljavanje potreba rastuće populacije.

Što možemo učiniti? Moramo zaštititi podzemne vode od onečišćenja i koristiti ih održivo, uravnotežujući potrebe ljudi i svijeta. Vitalna uloga podzemnih voda u sustavima vode i kanalizacije, poljoprivredi, industriji, ekosustavima i prilagodbi na klimatske promjene mora se odraziti u kreiranju politike održivog razvoja.

Ono što radimo na površini utječe na vodu pod zemljom. Potencijalne prijetnje kakvoći podzemnih voda su prirodna (geogena) onečišćenja i izvori onečišćenja iz korištenja zemljišta i drugih ljudskih aktivnosti (antropogena kontaminacija). Dva najraširenija geogena zagađivača su arsen i fluor. Prirodno onečišćenje arsenom u podzemnim vodama utječe na milijune ljudi na svim kontinentima. Stoga je kvalitetu podzemnih voda potrebno redovito procjenjivati i pratiti. Antropogena kontaminacija uključuje učinke povećanja poljoprivrede, urbanizacije, porasta stanovništva i klimatskih promjena.

Na primjer, diljem Afrike na kvalitetu podzemne vode utječu loša sanitarna infrastruktura i poljoprivredna praksa, što je dovelo do visoke razine onečišćenja nitratima i mikroorganizmima. U Sjevernoj Americi i Europi nitrati i pesticidi predstavljaju veliku prijetnju kvaliteti podzemnih voda. Naime, 20% tijela podzemnih voda Europske unije (EU) premašuje EU standarde o dobroj kvaliteti vode zbog zagađenja iz poljoprivrede.