Pertusis – cijepljenje adolescenata i odraslih, da ili ne?
11.01.2012.
Pertusis (hripavac) dobro je poznata zarazna bolest u svom ekstremnom obliku. Problem prepoznavanja bolesti pojavljuje se u adolescenata, odraslih i cijepljenih osoba u kojih se hripavac može prezentirati bez tipičnih simptoma samo dugotrajnim paroksizmalnim kašljem koji traje dulje od 3-4 tjedna. Procjenjuje se da oko 10-20% odraslih koji kašlju dulje od tjedan dana ima pertusis.
U Hrvatskoj bi bilo poželno registrirati cjepivo s acelularnom dozom pertusisa za primjenu u adolescentnoj i odrasloj dobi kako bi se smanjilo širenje pertusisa na neimune osobe.
Slične oblike kašlja mogu uzrokovati M. pneumoniae, C. pneumoniae, C. trachomatis, B.parapertussis te virusi RSV, adenovirusi, virus parainfluence, a moguće su i koinfekcije s pertusisom što predstavlja dodatni diferencijalno dijagnostički problem.
Bordetella pertussis je visoko kontagiozni uzročnik koji se prenosi kapljičnim putem bliskim kontaktom. Glavni izvor infekcije su adolescenti i odrasli. Ako kašalj ne traje dulje od 2 tjedna dijagnoza hripavca može se postaviti dokazom B. pertussis u kulturi ili metodom PCR (nije standardizirana; mogući lažno pozitivni rezultat). Traje li kašalj dulje od 2-3 tjedna metoda izbora je dokazivanje specifičnih protutijela IgG i IgA.
Imunost nakon preboljele bolesti kao ni nakon cijepljenja nije dugotrajna i procjenjuje se da traje oko 3-12 godina.
Cijepljenje protiv hripavca u Hrvatskoj je uvedeno 1959 g. i sustavno se provodilo cjelostaničnim cjepivom adsorbiranim sa cjepivom protiv difterije i tetanusa (DTPw) do 2002.g. kada je uvedeno bestanično cjepivo (DTPa).
Kalendar cijepljenja za 2011.g. predviđao je cijepljenje protiv pertusisa kao primovakcinaciju: primjenom cjepiva DTaP-IPV-Hib sa 2, 4 i 6 mjeseci života i docjepljivanje: jednom dozom u drugoj godini također cjepivom DTaP-IPV-Hib te jednom dozom s navršene tri godine života primjenom DTaP.
Cilj ovog rada bio je ukazati na problem hripavca koji se osim u ranom djetinjstvu javlja i u adolescenata i odraslih usprkos postojećem visokom cjepnom obuhvatu protiv pertusisa djece. Analizirani su rezultati testiranja protutijela anti-B.pertussis IgM, IgG i IgA u 352 ispitanika obrađenih u 2010.g. u Klinici za infektivne bolesti u Zagrebu. Akutni pertusis je definiran prema pozitivnim protutijelima IgM/IgG/IgA u 157 (45%) ispitanika. Protutijela IgM/IgG/IgA nisu nađena u 85 (24%) ispitanika.
Zbog činjenice da imunost protiv pertusisa pada, kao i činjenice da su adolescenti i odrasli važan izvor infekcije poželjno bi bilo u Hrvatskoj registrirati cjepivo s acelularnom dozom pertusisa za primjenu u adolescentnoj i odrasloj dobi kako bi se smanjilo širenje pertusisa na neimune osobe.
Oktavija Đaković Rode (1), Mirjana Lana Kosanović Ličina (2)
1)Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević", Zagreb
2)Zavod za javno zdravstvo "Andrija Štampar", Zagreb
Predavanje održano na Simpoziju: Kontroverze u cijepljenju, studeni, 2011.
