Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu je dvije milijarde oboljelih od nekog poremećaja štitnjače, a od toga su njih 20 % stanovnici Europe. Žene češće obolijevaju od bolesti štitnjače, svaka treća žena ima čvor na štitnjači, a svaka deseta ima neki od poremećaja funkcije štitnjače. Karcinom štitnjače češći je oko četiri puta u žena, nego u muškaraca, a najčešće se otkriva kod žena u srednjoj životnoj dobi. U Hrvatskoj na operaciji štitnjače godišnje završi oko 3.000 osoba, od toga 600 oboli od karcinoma štitnjače. Bolesti štitnjače su često udružene s drugim bolestima žlijezda s unutarnjim izlučivanjem i autoimunim bolestima, srčanim bolestima, problemima u trudnoći, depresijom, kroničnim stresom, anksioznošću.

Broj oboljelih od bolesti štitne žlijezde godinama kontinuirano raste. Štitna žlijezda putem hormona koje proizvodi utječe na gotovo sve metaboličke procese u tijelu. Reakcije na hormone štitne žlijezde koji kontroliraju metabolizam organizma mogu se smanjiti i s godinama te, uz gubitak mišićnog tkiva, dolazi do usporavanja bazalnog metabolizma.

Umor, porast tjelesne težine, bolovi u mišićima, nakupljanje i zadržavanje tekućine, netolerancija prema hladnoći ili vrućini, migrene, afte - neki su od simptoma koji upućuju na poteškoće u radu štitnjače. Uzroci nastanka poremećaja rada štitnjače mogu biti autoimuni procesi u organizmu, loša prehrana, nedovoljan unos joda, pojedini lijekovi, genetika, trudnoća, menopauza, pušenje. Tijekom ranog razvoja djeteta, nedostatak hormona štitnjače dovodi do poremećaja razvoja mozga, uzrokuje smanjeni rast i kognitivni potencijal u djece.

Najučestalije bolesti štitnjače su guša (struma), koja nastaje uslijed nesdostatka joda, tireoditisti (upalne bolesti štitnjače), Grawes-Basedowljeva bolest, hipotireoza i hipertireoza, Hashimotov tireoiditis (autoimuna bolest), toksični adenom (dobroćudni tumor).

Za dijagnosticiranje bolesti štitnjače koriste se:

• ultrazvuk štitnjače (color doppler), odnosno cijelog vrata,
• laboratorijski krvni testovi za otkrivanje rada štitnjače,
• ciljana punkcija štitnjače pod kontrolom ultrazvuka vidljivih čvorova u štitnjači,
• scintigrafija štitnjače.

CT i MR štitnjače su dopunske pretrage koje se mogu također koristiti u dijagnostici bolesti štitnjače. Također, u svakog novorođenog djeteta uzima se krv iz pete treći dan po rođenju i određuje TSH. Ukoliko je TSH povišen, ponavlja se uzimanje uzorka krvi za određivanje T4 i TSH, kako bi se dokazala ili isključila kongenitalna novorođenačka hipotireoza.

Za zdravlje štitnjače potrebno je promijeniti stil života.

Sve teže psihičke i fizičke aktivnosti tijekom dana poželjno je odraditi tijekom prijepodneva i u ranim poslijepodnevnim satima, kada postoji više energije. Tijekom poslijepodnevnih sati smanjiti intenzitet aktivnosti. Također, bilo bi dobro ranije krenuti na spavanje, kako bi odmorili organizam za novi dan. Potrebno je slušajti poruke koje šalje tijelo i ne tjerati ga preko granica izdržljivosti. Odrediti vrijeme posvećeno samo sebi, ispunjeno aktivnostima koje opuštaju. Dovedite organizam u stanje ravnoteže i štitnjača će vam biti zahvalna!