Istraživači su procijenili ritmove spavanja i budnosti kod 35 pacijenata s MASLD-om (srednja dob, 58 godina; 66% su bili muškarci; 80% s metaboličkim sindromom) i 16 podudarnih zdravih kontrolnih osoba (srednja dob, 61 godina; 50% su bili muškarci) koristeći podatke prikupljene 24 /7 putem aktigrafije tijekom 4 tjedna.

Podanalize su provedene s MASLD usporednim skupinama: 16 pacijenata s MASH-om (engl. Metabolic dysfunction-associated steatohepatitis), 8 s MASH-om s cirozom i 11 s cirozom koja nije povezana s MASH-om.

Svi su sudionici posjetili kliniku na početku, 2. i 4. tjedna kako bi prošli kliničko ispitivanje i ispunili upitnike o svom spavanju. Standardizirana edukacija o higijeni spavanja provedena je u 2. tjednu.

Podaci o aktigrafiji pacijenata s MASLD-om nisu otkrili značajne razlike u vremenu odlaska na spavanje, latenciji početka spavanja, trajanju sna, vremenu buđenja ili vremenu provedenom u krevetu u usporedbi s kontrolama.

Međutim, u usporedbi s kontrolnom skupinom, oni s MASLD-om budili su se 55% češće noću (8,5 naspram 5,5), ležali su budni 113% dulje nakon što su prvi put zaspali (45,4 minute naspram 21,3 minute) i spavali su češće i dulje tijekom dana (smanjena učinkovitost spavanja).

Analize podskupina pokazale su da su uzorci i kvaliteta spavanja mjereni aktigrafijom bili na sličan način narušeni u bolesnika s MASH-om, MASH-om s cirozom i cirozom koja nije povezana s MASH-om.

Pacijenti s MASLD-om sami su izjavili da je njihov fragmentirani san kraći san s odgođenim početkom. U dnevnicima spavanja, 32% pacijenata s MASLD-om prijavilo je poremećaje spavanja uzrokovane psihičkim stresom, u usporedbi sa samo 6,25% kontrolnih i 9% pacijenata s cirozom.

Edukacija o spavanju nije promijenila mjere aktigrafije ili parametre spavanja procijenjene upitnicima o spavanju na kraju studije.

“Iz naših podataka zaključili smo da fragmentacija sna igra ulogu u patogenezi MASLD-a kod ljudi. Ostaje nepoznato uzrokuje li MASLD poremećaj spavanja ili obrnuto. Temeljni mehanizam vjerojatno uključuje genetiku, čimbenike okoliša i aktivaciju imunoloških odgovora — u konačnici potaknutu pretilošću i metaboličkim sindromom,” naveli su autori.