Na inicijativu predstojnika Klinike za urologiju KBC-a Rijeka prof. dr. Josipa Španjola i doc. dr. Antuna Grškovića, prije više od godinu dana započele su pripreme na uvođenju novih postupaka na Klinici za urologiju s ciljem unaprjeđenja kvalitete života i ishoda liječenja bolesnika s karcinomom prostate. Nakon provedene edukacije doc. Grškovića u Guy’s Hospital u Londonu te Onkološkom institutu u Valenciji, stvoreni su preduvjeti za implementaciju suvremenih postupaka u redovan portfelj usluga Klinike za urologiju.

U pripremnom razdoblju ugovorena je ambulanta za mušku inkontinenciju, započeo je program vježbi mišića dna zdjelice i „biofeedback“ uz nadzor medicinskog osoblja te je provedeno certificiranje liječnika za ugradnju umjetnog sfinktera. Ovi pregledi služe podizanju svijesti pacijenata o potencijalnim komplikacijama radikalne prostatektomije koje mogu utjecati na njihovu kvalitetu života. Nadalje, bolesnici koji se pripremaju na kirurško liječenje ili su već operirani, prema točno definiranom rasporedu dolaze na vježbe mišića dna zdjelice i „biofeedback“ terapiju kako bi oporavak kontinencije nakon kirurškog zahvata bio što brži i što uspješniji. Godinu dana nakon radikalne prostatektomije ponovno se evalvira zdravstveno stanje bolesnika, stupanj inkontinencije te na temelju svih podataka odlučuje je li liječenje urinarne inkontinencije potrebno ili nije.

Liječenje urinarne inkontinencije temelji se na vježbama mišića dna zdjelice, farmakoterapiji te kirurškim postupcima čiji je princip ili kompresija uretre ili anatomska repozicija uretre ili implantacija umjetnog uretralnog sfinktera. Za odabir načina liječenja potrebni su visok stupanj motiviranosti pacijenta, anamnestički podatci, „test pelena“, laboratorijska i mikrobiološka obrada, cistoskopija te urodinamska obrada.

Sam kirurški zahvat traje oko 120 minuta ako se radi o implantaciji umjetnog sfinktera ili oko 60 minuta ako je riječ o implantaciji transopturatorne mrežice. Zahvat se izvodi uz poštivanje najvišeg stupnja asepse. Pacijenti se otpuštaju na kućnu njegu drugi poslijeoperacijski dan uz preporuku mirovanja i izbjegavanja teških fizičkih aktivnosti sljedeća dva mjeseca. Prva aktivacija, a potom i upotreba umjetnog sfinktera slijedi šest tjedana nakon operativnog zahvata.

Urinarna inkontinencija također se javlja i nakon radioterapije karcinoma prostate te endoskopskih i kirurških postupaka liječenja benigne hiperplazije prostate. Time je povećan broj pacijenata kojima je potrebna navedena medicinska skrb.

Ova skupina bolesnika sada ima mogućnost liječenja i poboljšanja zdravstvenog aspekta života, ali i mogućnost poboljšanja socijalnog, materijalnog i psihičkog blagostanja. Valja istaknuti da je skupina bolesnika s urinarnom inkontinencijom često još uvijek radno aktivna i da njihovo liječenje ima i veliki sociološko-ekonomski značaj.

Karcinom prostate najčešći je rak muškaraca u Hrvatskoj i treći je po učestalosti uzrok smrti od onkoloških bolesti. Na Klinici za urologiju godišnje se operira više od 150 muškaraca s ovom dijagnozom. Imajući u vidu učestalost urinarne inkontinencije nakon postupka radikalne prostatektomije, na godišnjoj razini bilježi se više od 30 muškaraca s različitim stupnjem urinarne inkontinencije. S novim metodama liječenja bolesnicima se sada pruža kvalitetnija medicinska skrb.