Proces starenja povezan je s razvojem slabosti, stanjem koje karakterizira iscrpljenost, smanjena tjelesna aktivnost i otežana pokretljivost. Slabost značajno povećava rizik od padova, invaliditeta i smanjene kvalitete života te je stoga predmet brojnih istraživanja u svrhu pronalaska učinkovitih preventivnih i terapijskih mjera.

Crijevna mikrobiota, zajednica mikroorganizama koji nastanjuju probavni sustav, ima ključnu ulogu u regulaciji zdravlja. Promjene u njenom sastavu do kojih dolazi s godinama povezane su s različitim stanjima u starijoj dobi, uključujući slabost. S obzirom da je uloga crijevne mikrobiote u razvoju slabosti još uvijek nedovoljno istražena, sve veći broj studija nastoji razjasniti potencijalne mehanizme kojima promjene u sastavu crijevne mikrobiote utječu na slabost kod starijih osoba. U tom kontekstu, prebiotici, sastojci hrane koji potiču rast korisnih bakterija u crijevima, predstavljaju potencijalnu intervenciju za promjenu sastava crijevne mikrobiote i poboljšanje simptoma slabosti kod starijih osoba. Stoga je cilj nedavno provedene studije bio istražiti razlike u sastavu crijevne mikrobiote kod starijih osoba s prisutnom slabošću, kao i procijeniti učinke dodatka prebiotika na ublažavanje simptome spomenutog stanja.

Skupina istraživača iz Kine provela je tri povezane studije: opservacijsku studiju s 1693 sudionika, analizu presjeka s 300 sudionika te randomizirano, dvostruko slijepo, placebom kontrolirano istraživanje s 200 osoba, raspoređenih u skupinu oslabljenih (n=100) i preoslabljenih (n=100) sudionika. Sudionici su nasumično raspoređeni u intervencijsku skupinu (n=50) koja je primala 15 g probiotičke mješavine inulina i oligofruktoze dnevno i kontrolnu skupinu (n=50) koja je primala placebo, tijekom tri mjeseca.

Prebiotička intervencija dovela je do značajnog poboljšanja simptoma slabosti kod starijih osoba, uključujući povećanu mišićnu snagu, brzinu hodanja te ublažavanje simptoma konstipacije, u usporedbi s kontrolnom skupinom (p < 0,05).

Nadalje, uočeno je da se s povećanjem ozbiljnosti slabosti relativna brojnost bakterijskog roda Firmicutes postupno smanjivala, dok se relativna brojnost Bacteriodetes povećavala. Također, nakon prebiotičke intervencije, povećala se brojnost korisnih bakterija koje su ključne za proizvodnju kratkolančanih masnih kiselina, važnih za metabolizam i zdravlje crijeva.

Zaključno, prebiotici mogu poboljšati zdravlje starijih osoba s prisutnom slabošću modulacijom crijevne mikrobiote. Potrebne su daljnje studije kako bi se istražilo može li kombinacija probiotika s prebioticima dodatno poboljšati spomenute učinke.