U dostupnoj literaturi koja analizira kvalitetu života u zdravoj populaciji, studentska populacija izdvaja se iz opće populacije kao zasebna populacija, s uočenom nižom razinom kvalitete života u odnosu na opću populaciju. Pri tome su zbog specifičnosti studija, studenti medicine depresivniji u odnosu na opću populaciju, što potvrđuje i veći broj istraživanja u svijetu.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji kvaliteta života definirana je kao osobna percepcija vlastitog načina života u kontekstu kulture, sustava vrijednosti, težnji, izgleda za budućnost, standarda i interesa.
Uvod: U dostupnoj literaturi populacija studenata izdvaja se iz opće populacije kao zasebna s uočenom nižom razinom kvalitete života u odnosu na opću populaciju. Studije prije pandemije pokazuju da studenti, a poglavito studenti medicine, prijavljuju nižu kvalitetu života tijekom pandemije. Pandemija COVID-19 utjecala je na sve aspekte života, uključujući i kvalitetu života.
Cilj ovoga istraživanja bio je procijeniti kvalitetu života studenata Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu tijekom pandemije COVID-19.
Ispitanici i metode: Uzorak ispitanika u ovom istraživanju činilo je 404 studenata medicine (34,4 % mladića i 65,6 % djevojaka) sa Sveučilišta u Zagrebu, akademske godine 2019./2020. Studenti su ispunili demografski upitnik, upitnik Svjetske zdravstvene organizacije o kvaliteti života-kratka verzija (WHOQOL-BREF) i dodatni upitnik o COVID-19.
Rezultati: Studenti medicine, u procjeni kvalitete života, najviše vrijednosti iskazali su u okolišnoj domeni (75,97 ± 15,10),tjelesnoj (69,18 ± 17,79), društvenoj (66,46 ± 21,15),te u psihološkoj domeni (63,11 ± 20,06). Multivarijatna regresijska analiza izdvojila je ženski spol (β= -2,213, p<0,001) i osjećaj zabrinutosti nakon porasta pandemije COVID-19 (β= -2,306, p=0,022) kao prediktore lošijeg tjelesnog funkcioniranja. Nasuprot tome, prediktori boljeg tjelesnog funkcioniranja bili su viša godina studija (β=0,162, p<0,001) i bolja akademska postignuća (β=0,384, p<0,001).
Zaključak: Rezultati pokazuju da su studenti medicine procijenili svoju kvalitetu života na početku pandemije COVID-19 dobrom u sve četiri domene. Utjecaj ženskoga spola i više godine studija na tjelesnu i psihološku domenu kvalitete života, upućuju na potrebu razvoja intervencije u specifičnim dijelovima studentske populacije.
Tonći Mašina, Marjeta Majer, Milan Milošević, Maja Vidaković
