Uvod: Preopterećenje kapaciteta zdravstvenog sustava predstavlja jednu od glavnih prijetnji tijekom COVID-19 pandemije. Cilj je prikazati vršne vrijednosti odabranih indikatora tijekom COVID-19 valova u RH i osigurati informacije koje će omogućiti reviziju plana spremnosti i moguću re(organizaciju) rada bolnica.

Metode: Retrospektivna analiza rezultata COVID-19 testiranja, infekcija, hospitalizacija, JIL popunjenosti te podataka o osobama na respiratoru i preminulih prikupljanih sustavom nadzora kapaciteta tijekom prva tri vala u RH.

Rezultati: Vršna popunjenost bolničkih kreveta opažena u 2. i 3. valu bila je 70,19% i 54,60%, u usporedbi s maksimalnim kapacitetima raspoloživim tijekom COVID-19 valova, te 168,90% i 131,38%, u usporedbi s kapacitetima dostupnima između dva vala, JIL kreveta 75,51% i 70,73% odnosno 170,51% i 160,37%. Vršne dnevne vrijednosti bile su kako slijedi (prvi/drugi/treći val); pozitivni: 53/4827/3198; testirani: 1984/13325/11622; ukupno hospitalizirani: 372/2976/2315; ukupno na respiratoru: 31/306/278; ukupno JIL hospitalizirani: nepoznato/370/348, preminuli: 8/92/52.

Zaključak: Tijekom korona valova, zahtjevi za bolničkim i JIL posteljama značajno su nadmašili postojeće standardne kapacitete zdravstvenog sustava. Sustav se akutno uspio prilagoditi povećanjem broja raspoloživih kreveta za COVID-19 pacijente. Međutim, s obzirom na do sada opažene vršne vrijednosti, potrebno je trajno dodatno povećanje ili reorganizacija bolničkih kapaciteta koji bi osigurali da se tijekom predstojećih valova izbjegne ugroza zdravlja ne-COVID-19 i COVID-19 bolesnika te preopterećenja dijela osoblja.

Jelena Dimnjaković, Tamara Poljičanin, Ivan Pristaš, Pero Ivanko, Ivana Pavić, Krunoslav Capak