Tijekom prva četiri mjeseca 2020. godine, brzina transmisije SARS-CoV-2 bila je izrazito velika, te su stoga brojne vlade bile prisiljene uvesti stroge mjere zatvaranja (eng. lockdown). Sredinom ožujka 2020. je i u Hrvatskoj uveden lockdown, koji je u značajnoj mjeri promijenio opseg i vrstu postupaka u svim razinama sustava zdravstva.

Cilj istraživanja: Pandemija koronavirusa ima značajan utjecaj na društvo i zdravstveni sustav. Cilj ovoga rada je usporediti podatke o broju i strukturi dijagnoza i obavljenih pregleda iz područja otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata na razini primarne (PZZ) i tercijarne zdravstvene zaštite, u razdoblju od godinu dana prije i godinu dana nakon proglašenja pandemije koronavirusa.

Bolesnici i metode: Podaci su prikupljani retrospektivno, za razdoblja od 20.3.2019. do 19.3.2020. i od 20.3.2020. do 20.3.2021. Uzorak je prigodan, prikupljen iz jedne ustanove na razini primarne i jedne ustanove na razini tercijarne zdravstvene zaštite. Iz dobivenih podataka isključene su one dijagnoze koje se ne odnose na stanja i bolesti iz otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata.

Rezultati: Tijekom promatranog razdoblja 20.3.2020.-20.3.2021. došlo je do značajnog pada broja pregleda u objema ustanovama u odnosu na razdoblje 20.3.2019.-19.3.2020. Na razini PZZ bilo je ukupno 533 pregleda, što predstavlja 50,5% pregleda obavljenih u istom razdoblju 2019.godine, dok je na razini specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite (SKZZ) obavljeno 1672 pregleda, odnosno 56,4% pregleda obavljenih 2019. godine. Do najvećeg pada broja pregleda na razini PZZ došlo je među dijagnozama: zloćudni melanom kože, gripa, akutni bronhitis i bronhiolitis, akutne infekcije gornjeg dišnog sustava i bronhitis, emfizem, astma i druge kronične opstruktivne bolesti. Analizirajući preglede obavljene u SKZZ, najveći pad broja pregleda zabilježen je za dijagnoze: pneumonija, bronhitis, emfizem, astma i druge kronične opstruktivne bolesti, oštećenje sluha, zloćudni melanom kože i ostale bolesti dišnog sustava.

Zaključci: Smanjeni broj pregleda i hospitalizacija u odnosu na vrijeme prije početka pandemije kao posljedicu mogu imati povećani broj bolesnika s novim dijagnozama, među kojima i karcinoma otkrivenih u kasnijim stadijima bolesti, što će u konačnici rezultirati kasnijim početkom liječenja i lošijim ishodom bolesti, ali i povećanim opterećenjem zdravstvenog sustava i povećanim troškovima liječenja.

Mirta Peček, Siniša Stevanović, Marijana Peček Vidaković, Andro Košec