Liječnici rješenje nagomilanih problema u procesu specijalističkog usavršavanja vide u tzv. slovenskom modelu, tj. u tome da HLK od Ministarstva zdravstva preuzme upravljanje specijalističkim usavršavanjem liječnika. To podržava više od 2/3 liječnika (69 % ). Ovakvo raspoloženje među liječnicima ne začuđuje kada se zna njihovo duboko nezadovoljstvo konceptom i kvalitetom sadašnjeg specijalističkog usavršavanja. Naime, još je Studija hrvatskog liječništva (2022.) pokazala kako manje od trećine specijalizanata stječe primjerene vještine praktičnih postupaka, a tek petina ostvari planirane stručne kompetencije. HLK je s druge strane višekratno dokazala svoju uspješnost u upravljanju javnim ovlastima koje su na Komoru prenesene, a sami korisnici te usluge, tj. članovi su iznimno zadovoljni kvalitetom obavljanja javnih ovlasti jer su izdavanje licenci i vođenje Imenika liječnika ocijenili ocjenom izvrstan (5).

Neovisnu i samostalnu Komoru želi 94 % liječnika

Hrvatska liječnička komora poznata je po tome da iznimno vrednuje i štiti svoju neovisnost od bilo kakve politike, svoju financijsku samostalnost i transparentnost te svoju autonomiju u zastupanju interesa liječničke struke. To se odražava i u stavovima članstva jer čak 94 % liječnika smatra iznimno važnim da Komora nastavi sa samostalnim i nezavisnim zastupanjem strukovnih interesa, kao i da nastavi samostalno i transparentno upravljati financijama Komore.

A kada je u pitanju zagovaranje konkretnih strukovnih interesa, liječnici aktivnosti Komore usmjerene ka povećanju koeficijenata, donošenju Zakona o radnopravnom statusu liječnika kao i ukidanju robovlasničkih ugovora, smatraju iznimno važnim i tim aktivnostima iskazuju vrlo visok stupanj potpore. Oko 85 % liječnika podržava zahtjeve HLK-a i drugih liječničkih organizacija za obvezujuću primjenu vremensko-kadrovskih normativa i za ukidanjem robovlasničkih ugovora, dok čak 96 % liječnika daje podršku zahtjevu za donošenjem Zakona o radnopravnom statusu liječnika s povećanjem osnovice za plaću u odnosu na ostale javne službe.

Članstvo vodstvu Komore dalo prosječnu ocjenu 4,2

Istraživanje je obuhvatilo pitanja o različitim područjima rada i aktivnostima Komore pa su tako članovi cjelokupni rad vodstva HLK-a ocijenili školskom ocjenom 4,2, a tri od četiri liječnika visinu komorske članarine smatra odgovarajućom i u odnosu na pogodnosti koje uživaju kao i u odnosu na visinu osobnih primanja.

„Iznimno smo zadovoljni rezultatima ove ankete, provedene na velikom uzorku. To nam je potvrda da dobro radimo, ali i obveza da budemo još bolji. Hrvatska liječnička komora jedna je od rijetkih institucija s javnim ovlastima koja je odlučila ovako izravno testirati svoj rad putem anketiranja članova koji su ujedno i korisnici Komorinih usluga. Mislim da bi bilo dobro da to povremeno čine i druge javne i državne institucije. To bi objektivnije pokazalo koliko su uspješne i gdje imaju prostora za unaprjeđenje“, komentirao je predsjednik HLK-a doc. Krešimir Luetić.