Krovne liječničke organizacije istaknule su pet zahtjeva:

1. Prijedlog primjerenih koeficijenata za liječnike (rok: 19. siječnja 2024.)
2. Upućivanje izmjene zakona vezano uz robovlasničke ugovore u e-savjetovanje (rok: 19. siječnja 2024.)
3. Upućivanje u e-savjetovanje prijedloga Zakona o radno-pravnom statusu liječnika usuglašenog s liječničkim udrugama te uvrštavanje istoga u Plan zakonodavnih aktivnosti Ministarstva zdravstva za 2024. (rok: kraj siječnja 2024.)
4. Početak pregovora o granskom kolektivnom ugovoru (rok: kraj siječnja 2024.)
5. Izmjene i dopune vremensko-kadrovskih normativa, usklađenje s postojećim propisima te ih učiniti obvezujućima.

"Poučeni lošim iskustvom iz travnja prošle godine, prekršenim dogovorom i narušenim povjerenjem, od Vlade i njezinog predsjednika tražimo neodgodivo ispunjavanje onoga što je dogovoreno, a što je prekršeno", izjavila je predsjednica HLS-a mr. sc. Renata Čulinović-Čaić.

„Sam povod ovoj reakciji krovnih liječničkih organizacija je posljednji ponižavajući potez, uvredljivi prijedlog novih koeficijenata za liječnike u Uredbi o plaćama u javnim službama, u svjetlu prekršenih i neispunjenih obećanja koje je politika dala liječnicima u proljeće 2023. Naime, ovo što politika sada nudi hrvatskim liječnicima, objektivno sagledano - u konačnici nije čak ni ista razina, nije čak ni – „pozitivna“ nula. Uz stopu inflacije u 2023., ponuđeno je u praksi realni pad plaća hrvatskih liječnika“, poručila je mr. sc. Čulinović-Čaić.

Shodno tome, hrvatski liječnici, udruženi u HLS, HLK, HUBOL, KoHOM i Inicijativu mladih liječnika Hrvatske dužni su reagirati da bi zaštitili održivost hrvatskog zdravstva i dostojanstvo svojeg poziva, poručeno je na konferenciji.

„Prošla godina, 2023. bila je godina najvećeg prosvjeda liječnika u hrvatskoj povijesti, ali za liječnike i godina neispunjenih dogovora. Uz to, Hrvatsku je prošle godine napustilo 148 liječnika, najviše u jednoj godini od ulaska Hrvatske u EU. Zakon o radnopravnom statusu liječnika trebao se, sukladno dogovoru s premijerom, donijeti paraleleno sa Zakonom o plaćama u javnim i državnim službama koji je donesen krajem prošle godine, dok se na našem zakonu uopće ne radi. Osnovica za vrednovanje rada liječnika treba biti viša nego za ostale javne službe kako bismo zadržali liječnike u Hrvatskoj i u javnom sustavu", poručio je predsjednik HLK-a doc. Krešimir Luetić.

Naglasio je da tim zakonom treba legalizirati prekovremeni rad liječnika, definirati pripravnost i dežurstva, te omogućiti privlačenje liječnika u manje atraktivne sredine i deficitarne specijalizacije. Kako je istaknuo, Zakon o radnopravnom statusu liječnika, obećan od strane Vlade, nije donesen, iako prema anketama podržava 94 posto liječnika te 72 posto građana.

Dopredsjednica HUBOL-a dr. Tea Mirošević Zubonja osvrnula se na vremensko-kadrovske normative: “Dokument koji je potpuno manjkav, nedorečen i podložan različitim tumačenjima. U dokumentu ne postoji stacionarni dio rada liječnika: vizite, pisanje otpusnih pisama, rad s bolničkim pacijentima i brojni ostali svakodnevni poslovi liječnika. Uz to, taj dokument je neobvezujući.”

Dr. Marin Smilović, predsjednik Inicijative mladih liječnika Hrvatske, podsjetio je na obećanje premijera iz travnja prošle godine da će se žurno riješiti robovlasnički ugovori o specijalizacijama, te na izjavu državnog tajnika Tomislava Dulibića iz listopada 2023. da će do 15. prosinca izmjena tih ugovora ući u saborsku proceduru. „Sada je već sredina siječnja i ne vidimo nikakve naznake da će se to promijeniti. Ukidanje robovlasničkih ugovora pokazalo bi mladim liječnicima da su ravnopravni, poštovani sudionici zdravstvenog sustava. Mladim liječnicima koji završavaju fakultet ovo je jedan od razloga odlaska u inozemstvo. Očekujemo žurnu izmjenu tih ugovora”, poručio je dr. Smilović.

Predsjednica KoHOM-a dr. Nataša Ban Toskić upozorila je da će u idućih pet godina 37 % liječnika obiteljske medicine otići u mirovinu, a neće ih imati tko zamijeniti, čime će milijun pacijenata ostati bez obiteljskog liječnika. „Iako smo s optimizmom prionuli zajedničkom rješavanju problema, obećanja vladajućih su prazne riječi i hrvatski liječnici će i dalje pratiti nestanak javnog zdravstvenog sustava. Iako je to jasno obećala hrvatskim liječnicima, Vlada očito nema namjeru donijeti Zakon o radnopravnom statusu liječnika, a hrvatski liječnici enormnim satima prekovremenog rada na kojem počiva i opstaje zdravstveni sustav i dalje rade protuzakonito“, poručila je dr. Ban Toskić.

Za kraj konferencije mr.sc. Čulinović-Čaić je poručila: „Hrvatski liječnici uvijek su bili i bit će partner hrvatskom društvu, hrvatskim građanima, našim sugrađanima koje liječimo i zbog kojih postojimo. Što se politike i političara tiče, oni su nešto drugo. Oni nas naprosto tjeraju na poteze koji će uslijediti ako se u najkraćem roku nešto korjenito ne promijeni od strane onih koji imaju vlast, legitimitet i moć mijenjati situaciju u hrvatskom zdravstvu nabolje. Moguće su sve sindikalne akcije, uključujući i štrajk.“