Prethodne studije otkrile su više smrtnih slučajeva kod ljudi s OKP-om, ali specifični uzroci smrti bili su slabo istraženi - možda s izuzetkom samoubojstva. Osobe s OKP-om imaju sličnu stopu samoubojstava kao i osobe s drugim poremećajima mentalnog zdravlja.

Istraživači s Karolinska instituta u Švedskoj nastojali su razumjeti specifične prirodne i neprirodne uzroke smrti koji doprinose prijavljenim povišenim stopama smrtnosti od OKP-a. Koristili su švedske registre stanovništva, koji uključuju administrativne i zdravstvene podatke za cijelu populaciju, kako bi usporedili grupu od 61 378 osoba kojima je dijagnosticiran OKP sa 613 780 osoba bez OKP-a.

Pratili su obje skupine više od četiri desetljeća (od 1973. do 2020.) i otkrili da su ljudi s OKP-om umrli u ranijoj prosječnoj (srednjoj) dobi od onih bez OKP-a (69 naprema 78 godina).

Rizik od smrti tijekom razdoblja istraživanja bio je 82% veći u skupini s OKP-om, u usporedbi s grupom bez OKP-a. Povećani rizik od smrti mogao se pripisati i prirodnim (31% povećan rizik) i neprirodnim uzrocima (230% povećan rizik).

Po prvi put su istraživači bili u mogućnosti identificirati specifične uzroke smrti uslijed prirodnih uzroka. Osobe s OKP-om imale su povećane rizike smrti zbog plućnih bolesti (73%), mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja (58%), bolesti mokraćnih i reproduktivnih organa (55%), endokrinih, nutritivnih i metaboličkih bolesti (47%), bolesti krvnih žila (33%), živčani sustav (21%) i probavni sustav (20%).

Zanimljivo je da je rizik od smrti uslijed raka bio 13% niži u onih s OKP-om. Nije poznat razlog zašto ovaj rizik ide u suprotnom smjeru.

Među neprirodnim uzrocima smrti, samoubojstvo je najviše pridonijelo povećanju smrtnosti. Oni s OKP-om, u usporedbi s onima bez, imali su gotovo peterostruko veći rizik od smrti uslijed samoubojstva. Također, osobe s OKP-om imale su 92% veći rizik od smrti uslijed nesreća, uključujući prometne nesreće ili padove.

Rezultati su se održali čak i nakon što su uzeli u obzir poremećaje mentalnog zdravlja koji nisu OKP – na primjer, anksioznost, depresiju i poremećaje ovisnosti o opojnim tvarima.

Također, kada su usporedili grupu s OKP-om s njihovom braćom i sestrama bez OKP-a, rezultati su ostali uglavnom nepromijenjeni. To potvrđuje da se rezultati ne mogu pripisati samo popratnim poremećajima mentalnog zdravlja ili genetskim ili okolišnim čimbenicima zajedničkim za obitelji, već da su oni vjerojatno povezani sa samim OKP-om.

Osobe s OKP-om moraju biti svjesne ovih rizika. To može potaknuti promjene u ponašanju – poput više tjelovježbe i zdrave prehrane – koje mogu igrati ulogu u sprječavanju lošeg zdravlja i rane smrti.