Ukupno 147 specijalizacija na primarnoj razini zdravstvene zaštite vrijednosti 20,3 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti raspoređeno je na 26 zdravstvenih ustanova, čime se financira 11 vrsta specijalizacija na primarnoj razini zdravstvene zaštite te na području javnog zdravstva. Stoga smo na dobrom putu ostvarivanja ravnomjerne popunjenosti Mreže javne zdravstvene službe, kao i dostupnost zdravstvene zaštite svim hrvatskim građanima, što je i jedan od ciljeva reforme zdravstvenog sustava s pacijentom u fokusu,“ izjavio je ministar Beroš povodom uručivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava spomenutim zdravstvenim ustanovama koje je potpisao s predstavnicima zdravstvenih ustanova i ravnateljem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Antom Lončarom.

Ciljevi specijalizacija iz obiteljske medicine u skladu su s indikatorima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a planiranje specijalizacija je utemeljeno Nacionalnim planom specijalističkog usavršavanja zdravstvenih djelatnika za petogodišnje razdoblje koji objedinjuje potrebe razvoja zdravstvene djelatnosti na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini, potrebe zdravstvenog sustava za odgovarajućim specijalnostima zdravstvenih djelatnika, broju, rasporedu te dobnoj strukturi zdravstvenih radnika.

„Od samog početka mandata ističem izazove u zdravstvenom sustavu koji se gomilaju desetljećima uključujući i primarnu zdravstvenu zaštitu. Uz naslijeđene, suočavamo se i s aktualnim trendovima koji su prisutni u zdravstvenim sustavima diljem svijeta, od neravnomjerne raspodjele liječnika uslijed odlaska u urbane sredine, prosječne starije dobi liječnika obiteljske medicine do odljeva mladih liječnika u inozemstvo, posebice zemlje EU nakon otvaranja tržišta rada EU za hrvatske državljane. Upravo centralnim financiranjem specijalizacija činimo važan iskorak u osnaživanju ljudskih potencijala i odgovaramo na postojeće izazove“, naglasio je ministar Beroš dodajući da uspostavljanjem nove Mreže javne zdravstvene službe, kao jednom od poluga reforme zdravstvenog sustava, definirat će se potreban broj timova prema ukupnom broju stanovnika, ukupnom broju osiguranih osoba HZZO-a, demografskim karakteristikama stanovnika, zdravstvenom stanju stanovništva, gravitirajućem broju stanovnika i karakteristikama pojedinog područja.

„Ova Vlada i zdravstvena administracija na strateškoj razini kontinuirano čini reformske iskorake kako bismo postojećim i budućim generacijama građana omogućili zadovoljnog i motiviranog liječnika obiteljske medicine koji će se moći u potpunosti posvetiti svojem pozivu. No, ključna karika u postizanju dugoročnih pozitivnih rezultata na kadrovskoj razini primarne zdravstvene zaštite jest - lokalna zajednica. U posljednje vrijeme svjedočimo brojnim primjerima lokalne zajednice koja je raznim poticajima osigurala potrebne djelatnike u svojim ordinacijama obiteljske medicine. Znači može se, a dodao bih i da se mora! Svi zajedno moramo djelovati u interesu naših pacijenata, jer zdravlje je preduvjet uspjeha svakog pojedinca, obitelji, zajednice i cjelokupnog društva. Zdravlje je prvo!“