U sekundarnoj prevenciji koronarne bolesti liječnici često preporučuju želučanootporne, odnosno obložene tablete acetilsalicilne kiseline kao prevenciju gastrointestinalnog krvarenja. Međutim, neka klinička istraživanja su pokazala da je inhibicija trombocita smanjena s obloženim formulacijama acetilsalicine kiseline. U ovom istraživanju nije bilo razlika u primjeni različitih formulacija acetilsalicline kiseline u sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji što bi značilo da se izbor formulacije može prepustiti bolesniku.
Radi se o post hoc sekundarnoj analizi studije ADAPTABLE (Doziranje acetilsalicilne kiseline: Ispitivanje usmjereno na bolesnika, procjena koristi i dugoročne učinkovitosti), studije u kojoj je praćeno 15 076 pacijenata s aterosklerotskom kardiovaskularnom bolešću. Podaci se nalaze u Nacionalnoj mreži kliničkih istraživanja usmjerenih na bolesnika. Pacijenti su bili uključeni od 19. travnja 2016. do 30. lipnja 2020. i nasumično raspoređeni u skupinu koja je primala visoke (325 mg) i skupinu koja je primala niske (81 mg) dnevne doze acetilsalicilne kiseline. Ova analiza je procijenila učinkovitost i sigurnost obložene, tj. želučanootporne tablete u odnosu na neobloženu tabletu acetilsalicilne kiseline na početku istraživanja na osnovu anamnestičkih podataka. Podaci su analizirani od 11. studenog 2019. do 3. srpnja 2023.
Sudionici uključeni u istraživanje ponovno su grupirani prema formulaciji acetilsalicilne kiseline koju su sami prijavili na početku, s medijanom (IQR) praćenja od 26,2 (19,8-35,4) mjeseca.
Glavni ishodi i mjere: Primarna krajnja točka učinkovitosti bila je kumulativna incidencija kompozita infarkta miokarda, moždanog udara ili smrti od bilo kojeg uzroka, a primarna krajnja točka sigurnosti bila su velika krvarenja (hospitalizacija zbog krvarenja s upotrebom krvnih pripravaka ili intrakranijalno krvarenje). Kumulativna incidencija pri medijanu praćenja za primarnu učinkovitost i primarnu krajnju točku sigurnosti uspoređena je između sudionika koji su uzimali obloženu ili neobloženu acetilsalicilnu kiselinu.
Rezultati: Osnovna formulacija acetilsalicilne kiseline korištena u studiji je samoprijavljena za 10 678 sudionika (srednja dob [IQR], 68,0 [61,3-73,7] godina; 7285 muškaraca [68,2 %]), od kojih je 7366 (69,0 %) uzimalo obloženu tabletu acetilsalicilne kiseline, a 3312 (31,0%) neobloženu tabletu acetilsalicilne kiseline. Nema značajne razlike u rezultatima učinkovitosti (prilagođeni omjer opasnosti [AHR], 0,94; 95% CI, 0,80-1,09; P = 0,40) ili sigurnosti (AHR 0,82; 95% CI 0,49-1,37; P = 0,46) pronađena je kohorta obložene i neobložene formulacije tablete acetilsalicilne kiseline. Doza nije bila povezana s učinkovitošću (obložena acetilsalicilna kiselinaa AHR, 1,13; 95% CI, 0,88-1,45 i neobložena acetilsalicilna kiselina AHR, 0,99; 95% CI, 0,83-1,18; interakcija P = 0,41) ili sigurnosti (AHR za obloženu acetilsaliclnu kiseinu, 2,37; 95% CI, 1,02-5,50 i AHR za neobloženu acetilsalicilnu kiselinu, 0,89; 95% CI, 0,49-1,64; interakcija P = ,07).
U ovoj post hoc sekundarnoj analizi randomiziranog kliničkog ispitivanja ADAPTABLE, obložene tablete acetilsalicilne kiseline nisu bile povezane sa značajno većim rizikom od infarkta miokarda, moždanog udara ili smrti ili s nižim rizikom od krvarenja u usporedbi s neobloženim tabletama acetilsalicilne kiseline, bez obzira na dozu, iako se smanjenje krvarenje s obloženom formulacijom ne može isključiti. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se potvrdilo hoće neka posebna formulacija acetilsalicilne kiseline poboljšati rezultate u ovoj populaciji.
